GODIŠNJA SKUPŠTINA ZAJEDNICE SV. EGIDIJA

Barcelona, 4. 9. 2001. (IKA) – Godišnja skupština Međunarodne humanitarne ustanove Zajednice sv. Egidija održava se ovih dana u Barceloni, a otvorio ju je kardinal Roger Etchegaray. Skupština je posvećena religijama i civilizaciji u novom stoljeću, no u središtu pozornosti su pokušaji uspostave mira na Bliskom Istoku. Prema mišljenju Vrhovnoga židovskog rabina Meiera Laua tri su temeljna elementa za postizanje mira: zauzimanje svih vrhovni vjerskih poglavara za postizanje sporazuma, odgoj mladih kako bi rasli s uvjerenjem da je potrebno pronaći mir i uloga obavijesnih sredstava od kojih je rabin Lau tražio suradnju. Rabin Lau uvjeren je da bi se prema smjernicama skupa iz Barcelone, na kojem sudjeluju predstavnici svih važniji vjerskih zajednica, mogao postići mir i na Bliskom istoku. Slično se izrazio i vođa islamske bratovštine, Egipćanin Išad Idris Sakouta, koji je primijetio kako je došlo vrijeme, u kojem je narod spreman govoriti o miru, te se okupljati na zajedničkim molitvama u Jeruzalemu. Rabin Lau je primijetio kako su u prošlosti pokušaji zajedničke molitve propali. No, istodobno je dodao kako su Židovi spremni na zajedničku molitvu, premda će naravno svaki moliti na svoj način. “Ta je nada i optimizam Vrhovnog rabina bio u više navrata popraćen oprezom. Spremni smo na sve žrtve u postizanju mira, ali moramo preživjeti”, rekao je.
Suživot ljudi različitih narodnosti i vjeroispovijesti, etnička čišćenja, fundamentalizam, koji se često pretvara u terorizam teme su kojima su zaokupljeni sudionici skupa u Barceloni. No, istodobno nisu zaboravljeni ni siromašni i napušteni, te je stoga posebna pozornost posvećena afričkom kontinentu, kojega uništava bijeda, bolesti i građanski ratovi. Predsjednik Obale Bjelokosti Laurent Gbago, koji je nazočan na skupštini, tražio je pomoć za njih i pozvao bogate zemlje da hitno pomognu tim narodima kako bi stvorili bitne uvjete za dostojan život čovjeka, a to znači i za stabilnost na afričkom kontinentu.
Prošle je godine skupština održana u Lisabonu, 1999. u Genovi, a 1998. u Bukureštu. Susreti Zajednice sv. Egidija pod nazivom “Ljudi i religije” započeli su 1986. godine Svjetskim molitvenim skupom u Asizu, na kojem je sudjelovao i Sveti Otac. U međuvremenu pokret Sv. Egidija je proširio svoju djelatnost na šezdesetak zemalja, tako da bi iduće godine susret mogao biti održan čak u Jordanu, prelazeći iz europskog na azijski kontinent. Za ovogodišnji je susret izabrana Barcelona, jer je to, prema riječima glasnogovornika Zajednice Maria Marazzitia, grad, koji ujedinjuje modernost i složenost. To je simbol, koji svjedoči da je moguće uključiti se u globalizaciju, a da se pritom ne uništavaju, već vrednuju razlike, istaknuo je glasnogovornik. (i09048hr/rv/mjb)