Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se 22. veljače. Poznato je da su glagoljica i starohrvatski jezik imali važnu ulogu u oblikovanju hrvatskog kulturnog identiteta i crkvenog bogoslužja na području nekadašnje Senjske i Modruške ili Krbavske biskupije čija je nasljednica današnja Gospićko-senjska biskupija.

Potaknuti idejom vjeroučitelja Franje Puškarića i uz podršku učiteljice razredne nastave Ljubice Ilievska Radošević, učenici su u sklopu eTwinning projekta „Glagoljamo 8“ ilustrirali glagoljska slova i pojmove koji u današnjem hrvatskom jeziku počinju tim slovima. Neki motivi su preuzeti iz Biblije i kršćanstva, poput anđela, crkve, duge, križa, ovce i zvijezde.

Spomenuti su učitelji u ulozi urednika učeničkim ilustracijama dodali slike i kratke tekstove koji prikazuju hrvatsko kulturno blago povezano s glagoljicom: Plominski natpis, Valunsku ploču, Bašćansku ploču, Senjsku ploču, unutrašnjost senjske katedrale, Vinodolski zakonik, Misal po zakonu rimskoga dvora, Senjsku tiskaru, glagoljske natpise i grb Frankopana iz Kosinjskog Bakovca, Aleju glagoljaša u Istri, Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini i Gačanski park hrvatske memorije u Otočcu.

Sve je to poslužilo u svrhu izrade dviju glagoljskih slovarica pod istim nazivom „Glagoljska slovarica Azbuka“. Obje slovarice prigodom Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva 2024. godine izdalo je Dobrotvorno podupirajuće društvo „Sveti Ivan Pavao II.“ Oštarije iz Oštarija. Slovarica manjeg formata prilagođena je svakodnevnom korištenju u nastavi, a tiskala ju je tiskara Basterprint iz Brod Moravica. Slovarica većeg formata otisnuta je u tiskari Bookfactory.hr sa sjedištem u Poljskoj. Lekturu i korekturu učinila je Debora Lukac, a recenzent je dr. sc. Ivan Brlić.