Grkokatolici iz Dalmacije okupili su se u Kričkama kraj Drniša kako bi svečano proslavili naslovni blagdan jedne od najstarijih grkokatoličkih župa u Dalmaciji – Pokrova (Plašt ili Zaštita) presvete Bogorodice kojem je posvećena župna crkva u Kričkama, a koji se svečano slavi svake prve subote u listopadu. Arhijerejsku liturgiju služio je vladika Milan Stipić, biskup križevački, zajedno s domaćim župnikom o. Janom Jakubovim te grkokatoličkim i rimokatoličkim svećenicima i uz nazočnost brojnih otaca franjevaca sa Visovca i iz Drniša, časnih sestara te brojnih vjernika. Liturgiju je pjevao Zbor grkokatoličke katedrale iz Križevaca, a pjevanjem se uključila i klapa ”Drniš” otpjevavši više marijanskih i drugih duhovnih pjesama.

Uz domaće vjernike drniškoga kraja okupili su se i brojni hodočasnici iz Zadra, Splita, Šibenika, Jastrebarskog, Žumberka i Križevaca. Velebna grkokatolička crkva u Kričkama, sagrađena u klasicističkom stilu po nacrtu ing. Valentina Prisanija 1836. godine, rušena je i paljena i u Drugom svjetskom i u Domovinskom ratu, sada se obnavlja i već je u fazi završnih radova.

Vladika Milan Stipić na početku liturgije izmolio je molitve za očišćenje hrama od skrnavljenja i poškropio crkvu, dok će posveta završene crkve biti iduće godine. Na liturgiji je vladika Stipić dodijelio franjevcu provincije Presvetog Otkupitelja i župniku Gradca fra Ivanu Ćupiću počasni naslov arhimandrita s pravom nošenja križa (stavrofora) zbog njegove dugogodišnje pastoralne brige za grkokatolike Dalmacije, osobito u teškim vremenima kada nije bilo ni stalnog svećenika, ni crkve za okupljanje.

U homiliji je vladika Milan rekao: ”Bog je htio postati čovjekom, jednim od nas, i proći sve naše patnje, muke, radosti i iskušenja, preuzeti na sebe sve naše. To je najveće čudo naše vjere. Bio je našim dionikom u svemu, osim u grijehu. A zašto ne u grijehu? Jer ni mi nismo stvoreni za grijeh. Grijeh ne pripada Božjem dobrom naumu stvaranja. On nam je nametnut padom naše ljudske naravi kao nešto strano. U Božjem smo naumu stvoreni za svetost i bogolikost. Pogledajmo samo malu djecu. Ona su nevina od grijeha. Zašto? Jer nisu još upoznali zloću svijeta i slična su našem nebeskom Ocu” istakao je vladika Stipić.

”Ovaj je hram posvećen Onoj po kojoj je Bog to čudo učinio, po kojoj je Bog sišao k nama, i ona predstavlja ljestve tog silaska, ali i našega uzlaska k Bogu. I ovaj hram Presvete Bogorodice upravo to uprisutnjuje. Ovdje sada imamo ljestve nebeske po kojoj nam silazi Bog. I njoj u čast je sagrađena ova crkva da bi se Božji ljudi mogli okupljati, primati oproštenje grijeha, hraniti se svetim sakramentima. Pokrov Bogorodice znači ogrtač, plašt, zaštita, a ovaj je blagdan nastao pred više tisuća godina u Carigradu, kada su sveti Andrija Jurodivi i sveti Epifanije za vrijeme teške opsade grada ugledali presvetu Bogomajku kako skida svoj pokrov i njime pokriva ljude, stavljajući ih tako pod svoju zaštitu. Taj simbol, znak njezine prisutnosti i prisnosti s nama nazivamo ‘pokrovom’ Presvete Bogorodice. I njoj je posvećen ovaj hram i ovo svetište da bude uprisutnjenje majčinske zaštite naše nebeske Majke među nama” kazao je vladika Stipić.

”Gradnja crkve je simbol naše duhovne izgradnje, naše duhovne borbe kojom se mi kao ljudi izgrađujemo u hram Božji, i tome služi ova crkva” naglasio je biskup Stipić, pozvavši vjernike da se okupljaju, mole, primaju sakramente i radosno žive svoju vjeru pod zaštitom Presvete Bogorodice.

Na kraju liturgije, zahvalnu riječ izrekli su fra Ivan Ćupić, zatim župnik kričanski i zadarski te ujedno čuvar svetišta o. Jan Jakubov, koji se posebno zahvalio brojnim dobročiniteljima i radnicima koji su se žrtvovali da se radovi što brže privedu kraju, te protojerej stavrofor o. Mile Vranešić, župnik Stojdrage, Grabra i Samobora, koji se u najtežim godinama u ovom kraju trudio sačuvati i crkvu i imovinu te raspršene i rušene grkokatoličke crkve i župe. Na kraju svečane liturgije svi su vjernici primili pomazanje svetim uljem i imali prigodu moliti se pred ikonom Bogorodice Kričanske. Na pročelju crkve postavljena je i nova spomen ploča s natpisom: ”Ovaj Božji hram, bijaše sagrađen 1836. godine u čast Pokrova Presvete Bogorodice, paljen je 1943. godine, rušen 1993. godine, a obnovljen i ponovno posvećen 2021. godine za vrijeme pape Franje i vladike križevačkoga Milana. Pod tvoju milost pribjegajem, Bogorodice Djevo”.

Monumentalna crkva iz 19. st. još je u fazi obnove koja se privodi kraju i uskoro će biti posvećena.