Osim svima poznate 100. obljetnice završetka Prvoga svjetskog rata i prestanka postojanja Austro-Ugarske Monarhije, na ovogodišnjem skupu obilježene su i druge pomalo zaboravljene, ali iznimne obljetnice: 400. obljetnica od završetka Uskočkog rata u Istri, 200. obljetnica katastra Franje I. na tome području, 100. obljetnica posjeta austro-ugarskog cara Karla I. Istri i druge. Motovunski kolokvij je i ove godine okupio eminentne civilne i kanonske pravnike te povjesničare i geografe iz vodećih fakultetskih i znanstveno-istraživačkih institucija u Hrvatskoj i šire. Svojom petom obljetnicom kolokvij u Motovunu postaje tradicionalno pravno i povijesno događanje koje pravo i povijest ne sagledava na uobičajen način – tek kao puki protek vremena, nego dinamično i nadasve kontekstualno te interdisciplinarno. Kako naziv „kolokvij“ naznačuje, osim predavanjima, skup se i ove godine istaknuo otvorenošću, raspravama i razgovorima u koje su se svi okupljeni uvelike uključili. Organizatori ovogodišnjeg kolokvija bili su Državni arhiv u Pazinu, Hrvatsko kanonističko društvo, Općina Motovun i Udruga fotografa Fotovun.

Skup je uvodnim pozdravima otvorio doc. dr. Ivan Milotić koji je između ostalog predstavio sudionike te zahvalio Istarskoj županiji i Općini Motovun na podrški. Načelnik Općine Motovun Tomislav Pahović izrazio je zadovoljstvo tradicijom Motovunskog kolokvija jer, rekao je, Motovun je turističko, ali i povijesno središte srednje Istre. Skupu je nazočio i pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu Vladimir Torbica koji je izrazio zadovoljstvo zbog sudjelovanja na tome događaju gdje će i kao profesor povijesti moći obogatiti svoje znanje vrijednim spoznajama.

Dr. Milotić je u nastavku, prije uvodnog izlaganja zahvalio svim suradnicima i članovima organizacijskog odbora, a na poseban način istaknuo je sugestiju Tomislava Sadrića, mag. iur., koji je predložio da ove godine tema budu Habsburgovci.

Dr. Milotić je radni dio kolokvija otvorio izlaganjem „Uspostava i pravni akti o razgraničenju između habsburške i mletačke interesne sfere u Istri“. Doc. dr. Dunja Milotić okupljene je upoznala s pravnim aspektima toga doba izlaganjem „Pravne prilike u Istri pred raspad Austro-Ugarske Monarhije“. Prof. dr. Budislav Vukas prikazao je širu sliku u povijesnom kontekstu izlaganjem „Talijanska okupacija – uprava u Istri 1918. – 1920. s gledišta međunarodnog prava“. Benjamin Sadrić otkrio je pojedinosti o, kako je rekao, jednom povijesno-pravnom kuriozitetu toga doba, predstavio je Akt o primopredaji dijela Austro-Ugarske mornarice stacionirane u Puli 1918. godine. Pravnik Tomislav Sadrić, mag. iur. izrekao je predavanje „Komunele kao pravna ostavština Habsburške Monarhije na Ćićariji: nastanak, pravna priroda i kontinuitet postojanja“ što je potaknulo bogatu i plodonosnu raspravu o tom zemljišno-pravnom fenomenu sjeverne Istre. U raspravu se uključila i predsjednica Općinskog suda u Buzetu Vesna Katarinčić-Škrlj, dipl.iur., koja se bavila komunelama jer je tu problematiku često susretala u sudskoj praksi.

Prvo izlaganje iz domene kanonskog prava, oblasti koja se ove godine spominje 100. obljetnice stupanja na snagu Zakonika kanonskog prava, izrekao je prof. dr. Josip Šalković koji je govorio upravo o tom temeljnom Zakoniku i njegovom prvome stoljeću postojanja i primjene. Mag. iur. can. Martina Laković i Elizabeta Mikulić mag. theol. zajedno su izložile predavanje „Konkordat između Svete Stolice i Habsburške Monarhije iz 1855.“. Dr. Dean Krmac i doc. dr. Ivan Zupanc zajedno su okupljenima približili povijesne prilike i okolnosti dolaska cara u Istru kroz izlaganje pod naslovom „Posjet cara Karla I. Motovunu 1918. godine“. Isti su predavači održali i predavanje „Katastar Franje I. u Istri (1818. – 2018.)“. Dugogodišnji sudionik Kolokvija dr. Livio Prodan održao je izlaganje „Četiristota obljetnica kraja Uskočkog rata i razgraničenje među Habsburgovcima i Mletcima na Motovunštini“.

Kao i uvijek do sada, i ove godine na kolokviju je predstavljen vrijedan zbornik radova s prošlogodišnjeg kolokvija, čiji su urednici eminentni pravni povjesničari, a čija se tema odnosi na dobročinstvo i ulogu Crkve u Istri u postizanju socijalne pravde tijekom XIX. i XX. stoljeća. I izdavanjem zbornika odražava se lijepa tradicija da se svake godine objavljuje novo vrhunsko znanstveno djelo o pravnim i povijesnim temama povezanima s Istrom. Nakladnik knjige koja nosi naslov kao naslov temu prošlogodišnjeg kolokvija, „Piae causae, socijalna pravda i dobročinstvo u Crkvi u Istri u XIX. I XX. stoljeću“ su Općina Motovun i IKD Josip Turčinović iz Pazina.

Uz kolokvij, prigodno je u galeriji „Pet kula“ otvorena izložba fotografija „Karlo Austrijski – car, kralj i blaženik, u Istri“.

Izložbom se prije svega obilježava 100. obljetnica posjeta posljednjeg austro-ugarskog cara i kralja Istri. Kroz odabrane fotografije susreta Karla I. sa stanovništvom pouzdano se ocrtava sva dramatičnost života u Istri tijekom posljednje godine Velikoga rata. U tome smislu, cilj izložbe nije samo obilježiti posjet jednog vladara provinciji njegove Carevine, nego i potaknuti na promišljanje o teškim posljedicama rata koje pogađaju svakog pojedinca, neovisno o njegovu statusu, te svrnuti pozornost posjetitelja na nastojanja cara i kralja Karla da se te posljedice ublaže, a ratno bezumlje zaustavi, naglasio je u izjavi za medije dr. Milotić.

Motovunski kolokvij, svojim se kontinuitetom, a napose izuzetnom vrijednošću povijesno-pravnih tematika, iz godine u godinu profilira kao jedna veoma značajna i plodonosna manifestacija posvećena ne samo Motovunu već i čitavoj Istri. Taj jedinstveni događaj, pokrenut entuzijazmom mladih znanstvenika, od iznimnog je povijesnog značenja za valorizaciju i očuvanje tog segmenta bogate povijesne baštine Istre.

Ustrajno, studiozno i posvećeno obrađivanje različitih tema preko kojih se predstavljaju manje poznati segmenti povijesti ovih krajeva, kako to čine ti mladi znanstvenici koji iz godine u godinu organiziraju Motovunski kolokvij, daje nadu da sjeme koje je posijao biskup Juraj Dobrila i drugi istarski velikani koji su se kroz povijest nizali sve do mons. Antuna Heka, a koji su se trudili oko stvaranja generacija uspješnih intelektualaca na ovim prostorima, ipak „daje obilat rod“.