Hrvatska Radost – Kroatische Freude e.V. u Hamburgu bila je domaćin događanju koji je proslavio hrvatsku kulturu, tradiciju, a napose zajedništvo Hrvata na sjeveru Njemačke.

Hrvatski festival 2023., održan je 27. svibnja u dvorani Vijećnice u hamburškom predjelu Wilhelmsburg. Cjelokupnom projektu pokrovitelj je bio Generalni konzulat Republike Hrvatske u Hamburgu uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Predstavnici hrvatskih vjerskih i društvenih zajednica iz Hamburga, Bremena, Hannovera i pokrajine Schleswig-Holsteina udružili su se kako bi zajedno proslavili Dan državnosti Republike Hrvatske. Hrvatski festival 2023. je pružio također priliku za obilježavanje i drugih posebnih datuma kao što su 10. godišnjica ulaska Hrvatske u Europsku uniju kao i obljetnica 33. godišnjice misništva fr. Ante Bobaša, svećenika, duhovnog glazbenika i voditelja Hrvatske katoličke misije bl. Augustina Kažotića u Hamburgu i njegova 60. rođendana.

Svečanu misu zahvalnicu u crkvi sv. Bonifacija u Wilhelmsburg tim je povodom predvodio fr. Anto Bobaš u zajedništvu s misijskim dušobrižnikom dr. fr. Mirkom Irenejom Vlkom, priorom dominikanskog samostana u Mainzu fr. Franom Prcelom, voditeljem HKZ Bremen fra Ivicom Studenovićem, prof. dr. Markusom Tymisterom te uz asitenciju trajnog đakona. Misnom slavlju pribivao je pomoćni biskup nadiskupije Hamburg Horst Eberlein i drugi svećenici.

Biskupa i sve okupljene je na početku pozdravio fr. Anto Bobaš, među kojima su bili i državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas, veleposlanik Republike Hrvatske iz Berlina Gordan Bakota i generalni konzul Generalnog konzulata Republike Hrvatske iz Hamburga Kristijan Tušek. Potom je svoju pjesmu posvečenu fr. Anti Bobašu krasnoslovio Ivo Knežević.

Propovijedao je fr. Mirko Vlk koji je u propovijedi objedinio teme osobne predanosti, nasljedovanja Krista u svjetlu Duhova i domoljublja. „Podrazumijeva se kad govorimo o domoljublju da ostavljamo sa strane onaj idolopoklonički rukotvoreni koncept nacionalizma i da govorimo o domoljublju kao o odanosti domovini koja se izražava u davanju počasti rodnom zavičaju, vlasitom jeziku, kulturi, povijesti i svemu što ide s tim. I još nešto ponad samog toga da se iz tog domoljublja rađa svijesti da pripadaš jednoj zajednici srca i uma koja nije tek usputna stanica, a nije ni predodređena sudbina nego istovremeno slobodan izbor i usud. I to onda zajednicu pretvara u jednu dinamiku međusobne upućenosti jednih na druge. Ne poradi neke međusobne ili osobne koristi, ne zbog samog proživljavanja nego kako bismo bili tu jedni za druge jedni s drugima.

Kad se tako doživljava domoljublje, događa se jedna fascinantna stvar, a to je skok iz osobne samovolje i prepuštenosti samome sebi u stanje slobode kao općeg dobra, da svi doprinosimo slobodi jedni drugih i pritom svi uživamo zajedno u toj slobodi. Jednako tako i kada govorimo i o povijesnoj činjenici hrvatske državnosti koji se slavi i spominje na Dan državnosti. Mi se spominjemo toga kako se kroz državnost naroda, u ovom slučaju hrvatskog naroda, formalizira u svojevrsnu dužnost. Dužnost očuvati tu zajedničku baštinu slobode koju smo naslijedili od predaka u dobroj vjeri da ćemo je predati dalje. I da onda od te dužnosti nitko nije izuzet. I da tu dužnost ne umanjuje i onaj poriv za vlastitim opstankom ni za probitkom.

Kako onda to sve spojiti s kršćanskom vjerom? Kako je sloboda istovremeno preduvjet i svrha dužnosti jer se dužnost može preuzeti samo slobodno, dragovoljno, ne bi li pridonio svojoj i tuđoj slobodi, a kršćanska vjera koja počiva na Božjoj objavi te još dodatno upućuje da svoja nastojanja prema slobodi podigneš na još već razinu, ponad ovog zemaljskog sadašnjeg daha i smrtne tjeskobe, kako bi dosegnuo Kraljevstvo Božje.

Kada govorimo o nekom narodu kao kršćanskom i da pokušavamo spojiti kršćansku povijest nekoga naroda s domoljubljem, moramo modificirati svoje razmišljanje, i reći za neki narod, primjerice hrvatski narod da je kršćanski narod, da to nije pitanje je li većina na popisu stanovništva kršćanske vjeroispovijesti i postoji li u svakom selu crkva. Nikad se nije radilo o tome niti će se ikad raditi o tome. Kada govorimo o kršćanskom identitetu nekog naroda, govorimo o svjedočanstvu vjere koja prožima vertikalno i horizontalno cjolokupnu zajedničku egzistenciju, tu zajednicu, to biti zajedno jednih s drugima i za druge. I onda se očekuje i od same Hrvatske kao države da dadne svjedočanstvo kršćanske vjere svoga naroda kroz promicanje pravde i očuvanje mira ne samo za kršćane već za sve. Pozvani smo naviještati Evanđelje, dolazak Kraljevstva Božjeg, Kristov povratak i onima koji još nisu dio naše vjerske zajednice, a možda su dio naše nacionalne zajednice. I tu se onda uklapa tema Duhova i osobne predanosti, jer je po  Duhovima dovršeno obraćenje apostola“, istaknuo je između ostaloga propovjednik.

Na kraju je čestitku fr. Anti uputio pomoćni biskup Horst Eberlein koji je ujedno prenio i pozdrave hamburškog nadbiskupa Stefana Heßea. Istaknuo je kako je zamjetno da se Hrvati u velikom broju okupljaju na misnim slavljima te kako ga veseli ta činjenica. Veseli ga i posebno što fr. Anto Bobaš kroz glazbu naviješta Riječ Božju i zahvaljuje mu za tu Božju melodiju ne samo njemu već i cijeloj hrvatskoj zajednici u Hamburgu, koju pronose i žive kao zajednica.

Fr. Antina subraća i prijatelji – prof. fr. dr. Thomas Eggensperger iz Berlina, i fr. Frano Prcela iz Mainza, također su uputili prigodnu čestitku, kao i državni tajnik Zvonko Milas, veleposlanik Gordan Bakota i generalni konzul Kristijan Tušek, koji su mu predali i progodne darove. Dar pokretnog oltara predali su mu predstavnici vjernika, a čestitka je uz prigodni dar predana uime župnog zbora. Fr. Anto je za prigodu slavlja priredio i novi CD i USB „Glasnika nade“ pod nazivom „Čuvari vjere i istine“, kao i druge prigodne darove za vjernike.

Misno slavlje uveličao je misijski zbor pod vodstvom s. Jasne Matić, koja u misiji već dugi niz godina pastoralno djeluje zajedno sa s. Janjom Martinović.

Nakon mise išlo se na „Put mira“ od crkve do Vijećnice u Wilhelmsburgu s hrvatskim nacionalnim i vjerskim obilježjima uz pjevanje prigodnih pjesama.

U dvorani Vijećnice u Wilhelmsburgu održan je program. Prigodnu riječ i čestitku za Dan državnosti Republike Hrvatske su uputili su i državni tajnik Zvonko Milas, veleposlanik Gordan Bakota, generalni konzul Kristijan Tušek i fr. Anto Bobaš.

Nastupila su djeca Hrvatske nastave progodnim recitacijama, a učenici Hrvatske nastave iz Hannovera pripremili su igrokaz u kojem su, na djeci svojstven način, tematizirati hrvatski ulazak u Schengen i uvođenje nove valute euro. Izvedbom hrvatskih pjesama i plesova nastupili su članovi Hrvatske kulturne zajednice Hamburg – „Croatia – Hamburg“, članovi Hrvatskoga kulturnog društva „Napredak Hamburg“, Hrvatske kulturne udruge Bremen te članovi Bosansko-hrvatske folklorne zajednice „Jure Sušić e. V.“ iz Hamburga. U glazbeno-zabavnom dijelu programa nastupili su hrvatski glazbenici Rajko i Barbara Suhodolčan i Antonio Vrbički, Ivo Jurić, domaći tamburaški sastav „Skitnice“ te Darko Matić s kćerkom Anitom.