HKR-OVI ARGUMENTI O očuvanju dostojanstva osobe u vremenu pandemije koronavirusa

Prof. dr. sc. Tonči Matulić

Prof. dr. sc. Tonči Matulić istaknuo je kako o uvjetima posjeta bolesnim osobama ili starijim osobama koji su u domovima treba govoriti tek na kraju pandemije koronavirusa.

“Sad su na snazi izvanredne okolnosti. Na kraju pandemije razgovarat ćemo o usamljenosti i napuštenosti bolesnih u bolnici i starijih u domovima. Stručnjaci su nas stavili u posebne uvjete u kojima smo dužni funkcionirati. Na početku nismo ništa znali o koronavirusu. Izvanredno stanje zahtjeva izvanredne uvjete.”

Naglasio je kako zdravstveni djelatnici podnose najveći teret.

“Doista da bismo ostvarili idealan odnos između naših želja, očekivanja i mogućnosti u ovakvim okolnostima trebalo bi silno ulaganje. Vidio sam da se raspravlja o banalnosti nošenja maske koja nam prekriva nos i usta, iz jednostavnog razloga da ne širimo aerosol. Čak je od činjenice da se ne zarazimo od koronavirusa, važnije je da bivajući u nečijoj blizini ne širimo zarazu. I to mi pričinjava zadovoljstvo. Nužno je gledati ono što je važno.”

Zvonimir Ancić

Osvrćući se na epidemiološke mjere, Zvonimir Ancić je istaknuo da je prije godinu dana bilo puno nepoznanica te je važno te mjere poštivati.

“Danas godinu dana poslije kad znamo kako se bolest širi opravdano je promišljati o nekim mjerama i njihovom dosegu. Trebalo bi se razmišljati da se u određenim okolnostima ipak osigura kontakt oboljelih s članovima ljudi. Ne mora biti masivno posjećivanje, ali ako se osoba ne nalazi u lošem psihičkom stanju zašto se ne bi osiguralo da netko posjeti bolesne ili starije osobe. Naravno, budući da posjeti iziskuju oblačenje u zaštitnu opremu to bi zahtijevalo i određenu logistiku te i to moramo uzeti u obzir. Svakako pred očima moramo imati zdravstvene djelatnike koji nose najveći teret i nadljudskim naporima pokušavaju ovladati situacijom. Oni su naša jedina veza sa svijetom bolesnika, ali moramo računati da im treba pomoć na emocionalnoj i duhovnoj razini kako bi ih se rasteretilo.”

Ljiljana Vrbić

Ljiljana Vrbić istaknula je kako je starijim osobama u domovima bio najteži sam početak pandemije koronavirusa, ali budući da su bili iskreni s njima te im govorili iskreno tko je sve obolio i ozdravio, starije osobe lakše su počeli podnositi epidemiološke mjere.

“Donesene epidemiološke mjere bile su izrazito stroge. Starije osobe teže prihvaćaju promjene. Prilagodba starijih na nova pravila trebaju duži period. Što smo više znali, razumijevanje je sve više bilo opravdano. Korisnici su bili ambivalentni. Neki su mislili ionako smo preživjeli život te im je bilo svejedno dok su drugi inzistirali na držanju mjera.

U prvom valu smo se uspjeli disciplinirati te nismo imali oboljelih do ljeta i predahnuli smo. Dolaskom drugog vala došle opet nove mjere, ali ovoga puta smo imali oboljele djelatnike i korisnike te je bila povećana potreba za osobljem. Bila je potrebno svakodnevno koordiniranje jer smo htjeli zaštititi djelatnike i korisnike.”