Hodočašće je započelo misom u kapeli sv. Franje u Taboru u Samoboru odakle su hodočasnici autobusom krenuli na put prema Asizu.

Drugi dan hodočašća započeo je obilaskom i molitvom u malenoj Porcijunkuli te slavljenjem mise u kapelici bazilike Svete Marije Anđeoske. Hodočasnici su imali priliku moliti za potpuni oprost u samoj Porcijunkuli te su primili i svečani blagoslov u njoj. Toga dana hodočasnici su obišli i druga svetišta, a to su: Rivotorto, samostan i crkvu sv. Damjana, baziliku sv. Klare, katedralu sv. Rufina i samu rodnu kuću sv. Franje.

U četvrtak, 4. travnja hodočasnici su krenuli prema Rijetskoj dolini, gdje su pohodili svetište Greccio, gdje je sv. Franjo 1223. godine zajedno sa svojom braćom i ljudima toga kraja proslavio Božić uprizorivši i prve žive jaslice. Nakon toga hodočasnici su krenuli prema svetištu u Fonte Colombu, gdje je sv. Franjo napisao Pravilo Reda Manje Braće te su onda pohodili i mjesta u kojima je boravio sv. Franjo sa svojom braćom, te kapelu Marije Magdalene u kojoj se nalazi od sv. Franje naslikan znak Tau na zidu kapelice.

U petak, 5. travnja hodočašće je nastavljeno u gradu Asizu počevši s jutarnjom misom u Bazilici sv. Franje, pohodom i molitvom na samom grobu sv. Franje te obilaskom cijele bazilike koja je trodjelna i sva oslikana freskama koje progovaraju o životu sv. Franje. U popodnevnim satima hodočasnici su krenuli put Carcera, samotišta koje se nalazi na brdu Subasiu iznad samog grada Asiza.

Budući da je 2024. godina proslave 800. obljetnice od stigmatizacije sv. Franje tako je i to hodočašće imalo za cilj pohod svetišta na brdu La Verna, mjestu na kojem je sv. Franjo 1224. bio obilježen ranama Kristovim. Samo svetište hodočasnici su obišli u prijepodnevnim satima te slavljem mise o blagdanu Rana sv. Franje zahvalili Gospodinu za te velike franjevačke jubileje. U samoj kapeli Stigmata hodočasnici su zastali u molitvi i zahvalnosti te primili svečani blagoslov za nastavak svoga puta.

Na povratku prema Kući susreta Tabor hodočasnici su pohodila još i svetište sv. Leopolda Bogdana Mandića i baziliku sv. Antuna u Padovi.