Za stručno vodstvo tijekom čitava hodočašća brinula se Nataša Bulić iz Splita. Prvoga dana hodočašća svećenici su posjetili Montecassino, benediktinsku opatiju gdje je sveti Benedikt pokopan zajedno sa svojom sestrom sv. Skolastikom. Svećenici su se upoznali s reformom monaškog života koju je proveo sv. Benedikt te s ovom glasovitom opatijom odakle se širila kršćanska vjera i kultura po čitavoj Europi nakon što je zapala u dekadenciju poslije pada Rimskog Carstva. Misno slavlje u opatiji predvodio je vlč. Dominik Nedjeljković, župni upravitelj u Petrijevcima. Nakon obilaska Montecassina posjetili su Pompeje u blizini Napulja. Ondje su upoznali važno svetište Gospe Pompejske kojoj hodočaste mnogi s juga Italije.

Drugoga dana hodočašća posjetili su srednjovjekovni talijanski grad Materu, specifičan po kućama uklesanima u stijene, koje su donedavno bile nastanjene. Danas su one turistička atrakcija. Grad nudi uvid u srednjovjekovni način gradnje, a također je bio izabran kao lokacija za snimanje Pasije, poznatog filma Mela Gibsona o Kristovoj muci. U popodnevnim satima svećenici su hodočastili prvo na grob bl. Jakova Zadranina, čije se neraspadnuto tijelo čuva u malom gradu Bitettu, a zatim slavili misu na grobu sv. Nikole, biskupa iz Mire odakle je u 11. st. svečevo tijelo preneseno u Bari. Danas je to mjesto važno za ekumenski dijalog katolika s istočnim kršćanskim Crkvama. Misu je slavio Drago Marković, župnik Župe sv. Nikole u Sikirevcima.

Treći dan hodočašća svećenici su proveli u cijelosti u San Giovani Rotondu, mjestu gdje je gotovo čitavog života službovao kapucin sv. Pio iz Peitrelcine. Upoznali su iz bližega život padre Pia koji je u Hrvatskoj sve više čašćen u narodu. Napose su upoznali njegovu ispovjedničku službu te progonstvo koje je trpio za svoga života te njegovu zauzetost u osnivanju bolnica za patnike iz cijele Italije. Toga dana razgledali su novu crkvu sv. Pia, zatim staru crkvu Gospe od Milosti gdje je otac Pio svakodnevno slavio misu. Mogli su ondje moliti uz njegovo neraspadnuto tijelo koje je zajedno s neraspadnutim tijelom sv. Leopolda Mandića bilo u bazilici sv. Petra tijekom godine milosrđa po želji pape Franje. U popodnevnim satima slavili su misu na njegovu grobu, a predvodio ju je Nikola Klemen, tajnik i bilježnik Nadbiskupskog ordinarijata.

Četvrti dan bio je previđen za svetišta u blizini San Giovani Rotonda. Nakon molitve križnoga puta u hotelskoj kapelici, svećenici su posjetili špilju ukazanja sv. Mihaela arkanđela u sklopu parka prirode Gragano. Ondje je sv. Mihael posvetio oltar unutar špilje u 6. st. i od tada je to mjesto hodočašća mnogih iz raznih krajeva Italije i svijeta. Pri kraju mise koju je predvodio vlč. Antun Nikolić, župni vikar u Đakovu svećenici su molili posvetu sv. Mihaelu. Popodnevne sate obilježio je posjeti marijanskom svetištu u Foggi.

Posljednji dan hodočašća svećenici su proveli u Subiacu, mjestu i kraju gdje je sv. Benedikt proveo svoju mladost i ondje mogli vidjeti špilju i crkvu gdje se sv. Benedikt na tri godine povukao u samoću nakon čega je započeo reformu monaštva. Misu u samostanu sv. Skolastike predvodio je Dejan Bubalo, župnik u Višnjevcu. To je bio svojevrstan završetak hodočašća svećenika stopama svetaca gdje su tražili nadahnuće, uzor i zagovor za svoje poslanje koje vrše u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, moleći napose za subraću svećenike prezbiteriju, za one koji su im povjereni i one koji su se preporučili u njihove molitve.