U Istri je bila kuga 45 puta. Uglavnom su je donosili brodovi s Istoka. Od Pule, koja je imala 36.000 stanovnika ostalo je samo 156. Od 72 sela u južnoj Istri nije preživio ni jedan žitelj. Vodnjan se zavjetovao Gospi Traversi, gdje je 1650. godine sagrađena velika crkva franjevaca trećoredaca traversalno na manju stariju crkvu iz 9. st. – odatle i ime Traversa – da će svake godine na Uskrsni ponedjeljak hodočastiti Gospi bude li pošteđen kuga.

Vodnjan, zaista, nikada nije bio pogođen kugom i bio je nekada glavni grad Istre. Nakon Drugog svjetskog rata Općina Vodnjan nikada nije pokazala nikakvog znaka za ispunjenje zavjeta. Ove se godine prvi put Grad Vodnjan uključio u ispunjenje zavjeta. Organizirao je prijevoz prijenosnog oltara, pokušao animirati sportske grupe da bi i na taj način sudjelovale u povijesnoj obavezi. Grad je pripremio za sudionike male uskrsne „pince“, kako Istrani nazivaju tradicionalne uskrsne pogače.

Župnik Marijan Jelenić podsjetio je nazočne i na povijesnu važnost crkve. Tu je, prema predaji živio benediktinski eremita, prespavao sveti Antun Padovanski na putu za Pulu, tu je nakon Trsata odsjela i Nazaretska kućica, čekajući pogodno vrijeme, na svom putu za Loreto. Predaja također govori da su Kućicu nosili anđeli. U Vatikanskom arhivu pronađena je isprava kako je prijenos Nazaretske kućice u 14. st. organizirala obitelj De Angelis iz Carigrada.

Na kraju mise župnik je predpjevao Lauretanske litanije u čast Majci Božjoj, naglasivši „da ovo mjesto stavljamo pod zaštitu Majke Božju“, kako su to u Puli i Vodnjanu učinili žitelji u vrijeme velikih opasnosti, kako se vide ljudi pod Bogorodičinim plaštem na skulpturi u pročelju crkve Gospe od Milosrđa u Puli i na slici u Vodnjanu iz 1600. godine.