Misno slavlje predvodio je vlč. Mladen Protić, župnik župa Kolan i Barbat na otoku Pagu. Među svećenicima suslaviteljima bili su i ninski i paški dekani, vlč. Jerko Vuleta i vlč. Božo Barišić.

Razmatrajući navješteno Evanđelje o susretu Isusa i apostola na olujnom moru, vlč. Protić je rekao da Isus i čudo čini kako bi ljudima učinio dobro. Ujedno, „čudesa potvrđuju Isusov identitet, njegovo božanstvo, njegovo poslanje od Oca“, istaknuo je vlč. Protić.

Nakon što je Isus nahranio mnoštvo od pet tisuća ljudi, povukao se u osamu, u tišinu. „Iako je on Bog te mu stoga ne treba odmor, Isus je i pravi čovjek, a čovjeku treba odmor nakon napora. Zato ide biti u miru i tišini sa svojim Ocem. Time i nas poziva da i mi nakon napora pronađemo odmor u Bogu, da se okrijepimo za potrebe i zahtjeve u životu“, rekao je vlč. Protić. Okrijepljen božanskom snagom, Isus ide u svijet, ide prema svojim učenicima. Isus je išao ususret učenicima u lađi, hodajući po moru. Nastupila je oluja i u tom mraku učenici nisu prepoznali Isusa, misleći da je utvara.

„Učenici su bili u mraku, nisu vidjeli svjetlo. Što smo više udaljeni od Boga kao svjetla, sve više padamo u mrak i sve više nas zahvaćaju valovi i oluje. Kad je Isus došao kao svjetlo i obasjao njihovu tminu, prepoznali su ga. Petar je prvi počeo hodati po moru gledajući u Isusa, i on, dakle, čini čudo. Ali, kad je Petar počeo gledati u sebe, u strahove, u oluju i valove, onda se pobojao i počeo je tonuti. No, Isus mu je dao ruku spasenja i podignuo ga“, istaknuo je vlč. Protić.

„Dok god je naš pogled usmjeren prema Bogu, hrabro kročimo životom, odlučni smo na našem putu poslanja i spasenja. Zato je bitno da ostanemo fokusirani na Boga. Čim usmjerimo pogled prema našim slabostima, strahovima i grijesima, počnemo padati u dubinu“, upozorio je Protić.

Podsjetio je da je za Židove more značilo prostor zlih sila, kaosa, iznad kojega lebdi duh Božji. „Tako i Isus hoda iznad mora, postavlja se iznad valova, zlih sila i ide prema lađi u kojoj se nalaze apostoli. Lađa je simbol Crkve koja je utemeljena na dvanaest apostola. Crkva prepoznaje svoga utemeljitelja, Spasitelja i Otkupitelja. Petar predstavlja svakoga od nas i ide prema Isusu. Svjestan svojih slabosti, strahova, briga i nevolja, pada u more“, rekao je vlč. Protić, dodavši da smo i mi poput Petra dionici bura i valova. I mi u svojoj slabosti padamo u svoje strahove. „I Crkvu okružuje more nevolja, progonstva, omalovažavanja, skandala i drugih teškoća. Da bismo se izdignuli iz svega toga, trebamo učiniti što i Petar, koji je zavapio Isusu. Tražio je njegovo smilovanje i pomoć. Kad to učinimo, Bog dolazi, pruža nam ruku i izvlači nas iz našeg mraka, grijeha, na svjetlost i vodi u mirnu luku“, rekao je vlč. Protić, naglasivši da je zavladala utiha, bonaca, kad je Isus došao učenicima.

„Kad je čovjek s Bogom, onda je u miru, nikakve nevolje ne mogu nas uništiti“, poručio je vlč. Protić. Potaknuo je da zazivamo Boga da nam pomogne kad počnemo padati, da nas odvede u luku mira i spasenja. „Na tom putu potrebna je naša čvrsta i jaka vjera, molitva, zazivanje Boga. Na tom putu imamo i suradnike, bližnje koji su s nama na našem putu i pomažu nam svojim molitvama da dođemo do luke, do Isusa Krista.

To je poruka svima, da budemo hrabri, usmjereni na Boga i da molimo jedni za druge. Na tom putu nam pomaže Crkva, čitava zajednica. Crkva nas u Godini jubileja poziva da što više razmatramo Božju pomoć ljudima. Nalazimo se u tmini grijeha, zla i potrebno nam je što više zazivati Božje milosrđe, da nas ono okupa, ispere od naših grijeha i zala, da budemo čisti u hodu prema Kraljevstvu Božjem koje je naša luka mira i spasenja“, poručio je vlč. Protić, ohrabrivši da hodimo na tom putu poslušni glasu Boga i glasu Crkve te da vodimo jedni druge. U tome neka nas prati zagovor zaštitnice sv. Stošije i pomogne zagovor Nebeske Majke Marije, Zvijezde mora, poručio je vlč. Protić.

Na kraju mise, katedralni župnik vlč. Josip Radojica Pinčić predvodio je zagovornu molitvu sv. Stošiji koja se moli u Devetnici. Ujedno je izmoljena molitva na nakane Svetog Oca kako bi vjernici koji su se ispovjedili i pričestili imali mogućnost dobiti potpuni oprost kojega su namijenili za sebe ili svoje pokojne.