Crkvu sv. Mudrosti ili Sofije sagradio je ukrajinski grkokatolički kardinal Jozef Slipyi (1892. – 1984.) šezdesetih godina 20. stoljeća i ona je danas važno mjesto okupljanja ukrajinskih i drugih grkokatolika u Rimu.

U prigodnoj besjedi vladika Stipić protumačio je vjernicima naziv „Sveta Sofija“, koji se često susreće kao naziv za crkve bizantskog obreda, a koji se odnosi na Krista – Mudrost Božju (grčki „sofia“). „Bog se utjelovio i učovječio kao Isus Krist ili Logos – Božja mudrost u svoj svijet, u svijet kojega je svojom premudrošću stvorio. Krist – Mudrost je druga božanska osoba Presvete Trojice. Njegova je premudrost iznad svakoga razuma, ali je živa, djelatna i preko raznih znakova nama ljudima bliska i dodirljiva. Bog nas je u svojoj ljubavi pohodio da se spasimo i dao nam je sve što je potrebno da bismo s njime jednom živjeli u vječnom blaženstvu. Ova crkva je spomen te Božje dobrote i ljubavi za čovječanstvo. Pomolimo se da nas u životu uvijek vodi Krist – Božja mudrost jer ćemo samo po njoj biti uistinu mudri i dospjeti u vječni život“, naglasio je vladika Stipić.

Župnik crkve je, u znak zahvalnosti za brigu Križevačke eparhije za izbjeglice iz Ukrajine, biskupu Stipiću uručio medalju s likom kardinala Slipyia, predstavio hodočasnicima crkvu i njezinu povijest te sve bratski ugostio. Bila je to završna točka hodočasničkog putovanja vjernika Križevačke eparhije u Rim povodom jubilejske godine, na kojem su se duhovno obogatili zajedno sa svim hodočasnicima iz Hrvatske.