Na pitanje kako je došao na ideju da se postavi hrvatska ploča u Bazilici sv. Petra, o. Nagy odgovorio je da je poticaj da konačno i Hrvati dobiju neko spomen-obilježje u Bazilici sv. Petra na svoju dugu kršćansku povijest dobio od Mađara koji imaju čak tri spomen obilježja na svoje kršćanstvo i na svoju vjernost Rimokatoličkoj Crkvi. To je najprije njihova velika kapela u kripti Bazilike sv. Petra te dvije ploče jedna unutar Bazilike i druga izvana.

Govoreći o pokretanju inicijative, rekao je da je 27. veljače 2016. posjetio rektora Bazilike sv. Petra kardinala Angela Comastrija koji je prihvatio taj prijedlog i rekao mu da obavijesti HBK da oni službeno upute njemu kao rektoru Bazilike molbu i da uz molbu odmah pošalju i prijedlog teksta koji bi bio uklesan na ploči. I nakon razgovora odmah su pošli obojica na mjesto gdje se nalaze takve ploče, a to je hodnik koji vodi iz Bazilike u sakristiju. Kardinal je odmah odredio mjesto za hrvatsku ploču gdje je ona sada i postavljena.

Na ploči je spomen na najvažnije događaje iz naše kršćanske povijesti povezane s papama i Svetom Stolicom. To je pokrštenje Hrvata kao prvoga od slavenskih naroda, prvi kontakti sa Svetom Stolicom za pape Ivana IV., potom knez Branimir i papa Ivan VIII. i njihova izmjena pisama, krunjenje kralja Zvonimira za pape Grgura VII. i proslava Branimirova Jubileja 1979. s papom Ivanom Pavlom II. O. Nagy napomenuo je i to da je iznad natpisa stavljen hrvatski grb i križ s Višeslavove krstionice tako da se odmah vidi kojem narodu ploča pripada jer je tekst pisan latinskim jezikom.