Hrvatski jezik između pluralnosti i unifikacije

Sarajevo, (IKA/FIA) – Okrugli stol Hrvatski jezik danas: Između pluralnosti i unifikacije održan je 15. studenoga u amfiteatru Franjevačke teologije u Sarajevu. Gosti predavači bili su profesor kroatistike na Filozofskom fakultetu u Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Ivo Pranjković, profesor suvremenih jezika i lingvistike na Filozofskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Josip Baotić i književnik i publicist iz Sarajeva Ivan Lovrenović. U izlaganju “Temeljne osobitosti hrvatske jezične povijesti” temu je povijesno osvijetlio prof. Pranjković. Prikazao je povijesni razvoj standardizacije hrvatskoga književnog jezika kroz fenomen glagoljaštva, kao početak i temelj posebnosti i standardizacije. Zatim, kao povijesni i politički faktum u okviru hrvatskoga nacionalog kompleksa utjecao je regionalizam na sam proces standardizacije. Iz četvorustruke jezičke stvarnosti iskristalizirao se štokavsko-ijekavski idiom kao sadašnji standard. I naposljetku, odnos srpskoga i hrvatskog jezika, osobito posljednja dva stoljeća, presudni je čimbenik u toj “znanstveno-zanimljivoj, ali po narod pogubnoj povijesti hrvatskoga jezika”. Međusobna asimiliranja i nasilna ograđivanja ta dva jezika koji, kao i bosanski i crnogorski, imaju jedinstveni organski idiom, kazao je prof. Pranjković, bila su čitavu povijest sredstva političke manipulacije. Hrvatski i srpski jezik nisu posebni jezici u genetičkome i tipološkom smislu, jer imaju zajednički gore spomenuti organski idiom, nego su to posebni jezici u sociološkom i lingvističkom smislu. Prof. Baotić govorio je o temi “Jezična politika u BiH jučer, danas i sutra” te se posebice osvrnuo na politički utjecaj vladajućih struktura na formiranje standarda ne samo hrvatskog jezika, nego sva tri jezika koji se govore u BiH. Na temelju spomenute “jedinstvene tipološke i genetičke strukture jezika u BiH” standardizacije su vršene i u daljnjoj i u bliskoj prošlosti često na pogrešni način. Treba samo spomenuti tzv. disjunktivnu metodu u lingvističkoj povijesti jezika u BiH. Profesor Baotić dotaknuo se i aktualnih gorućih tema bosansko-hercegovačkog društva: obrazovanja, političkog govora i medija. Ivan Lovrenović u svom izlaganju pod naslovom “Hrvati u BiH pred zagonetkom vlastitog jezičkog identiteta” istaknuo je kako jezik, prije lingvistike i politike, ako se shvati kao antropološka kategorija i ako je strogo nacionalno orijentiran, može ugroziti ljudsku slobodu, te je, s obzirom na hrvatsko jezičko pitanje, već izazvao neku vrst “razrokosti” BiH Hrvata između Zagreba i Bosne. Politika Hrvatske i domaćih hrvatskih političara pridonijela je sadašnjem kaosu jezičnog pitanja u Bosni i Hercegovini. Projekt zajedničkog školstva u BiH moguće je utemeljiti samo na poštivanju onoga zajedničkog što postoji u sva tri jezička idioma u BiH, istaknuo je prof. Lovrenović, te ukazao na nejasnu budućnost čitavoga tog pitanja u kontekstu nejasnog rješenja samoga političkog državnog ustrojstva Bosne i Hercegovine. Nakon izlaganja vođena je duga i konstruktivna rasprava.