Istaknuo je kako  izreka ‘život na vagi’ može predstavljati životnu odluku kao što je biranje između dobra i zla, sreće i nesreće. Naši su preci bili vrlo pametni ljudi jer su životnu školu predstavili kroz poslovice kroz koje se redovito provlačila i hrana. Tako je i predavač istaknuo kako ljubav ide kroz želudac, kako sit gladnom ne vjeruje, kako zarađujemo kruh sa sedam kora, ali i da imamo kruh naš svagdašnji. Iz toga zapravo vidimo koliko je hrana bila nešto što je od prvih dana zaokupljalo čovjeka.

„Hrana, iako bi ju trebali gledati kao pogonsko gorivo, nije samo to. Ona je sredstvo povezivanja i okupljanja oko stola, a ima moć stvaranja zajednice, bilo obiteljske ili prijateljske. Osim što uz hranu vežemo proslave, činjenica je da vežemo i sve veći broj poremećaja pa tako u Hrvatskoj imamo 30% pretile školske djece. To je zabrinjavajući podatak“, tvrdi dr. Franić. Nadalje ističe kako je to problem zadržavanja starih i loših navika koje vremenom ne odbacujemo nego prihvaćamo. Pretilost je obostrano povezana s depresivnošću, a vježbanje jednako pozitivno utječe na depresivnost kao i na pretilost.

Anoreksija je vrlo kompleksan psihički poremećaj od kojeg najčešće pate mlade djevojke koje nisu zadovoljne tjelesnom masom pa imaju iskrivljenu sliku vlastitog tijela. „U takvom se poremećaju javlja opsesija za sve manjim unosom hrane, restrikcijom, prečestim i intenzivnim vježbanjem te, u konačnici, odbijanjem uzimanja hrane. Takve djevojke su često osobe niskoga samopoštovanja koje žele imati kontrolu nad nečim pa ju imaju nad hranom“, pojašnjava predavač.

Emocionalno prejedanje izaziva osjećaj ispunjenosti jer osoba potiče proizvodnju hormona sreće koji joj predstavlja zadovoljstvo. Dr. Franić također ističe kako postoje određeni simptomi po kojima možemo prepoznati te poremećaje u svojoj okolini. Nagli gubitak tjelesne mase u kratkom vremenskom razdoblju te suha i hladna koža samo su neki od znakova na koje treba reagirati, prije svega: reagirati razgovorom s tom osobom. Što se tiče djece i njihova stava prema hrani, predavač naglašava kako je potrebno djeci primjerom pokazati što je ispravno jer djeca oponašaju. Ukoliko roditelji i starija braća i sestre jedu redovito, raznovrsno i umjereno, utoliko će i dijete imati pozitivan stav prema hrani.

Dr. Franić na kraju je mladima istaknuo da trebaju imati pozitivnu društvenu mrežu oko sebe. Vršnjaci su vrlo važni i treba birati s kime se družiti, a roditelji nisu neprijatelji nego žele dobro za svoju djecu. „Zdrav odnos s prijateljima treba razvijati kroz razgovor i dijeljenje osjećaja i emocija. Ako primijetiš problem, razgovaraj. Traži i pružaj pomoć. Oblikuj, pitaj i vjeruj“, poručuje predavač.

Lipanjski susret glazbeno je animirao Skac bend, a Hrvatsko nadzemlje potrudilo se oko filmova. Na susretu je prikazan ozbiljan film „Ogledalo, ogledalce“, a uživo je uprizoren i humorističan skeč o momku i curi na plaži. Na kraju susreta prisutnima se uime povjerenika za mlade don Mihaela Provića obratio duhovnik Hrvatskoga nadzemlja don Tomislav Bašić, koji je mladima poručio da je tjelesna hrana važna, ali da ne smijemo zaboraviti na duh i duhovnu hranu. Podsjetio je mlade na sutrašnji blagdan Tijelova, pozvao ih da u svojim župnim zajednicama prisustvuju euharistijskim slavljima te svim studentima poželio sreću na ispitima.

Cijeli program zaključen je prigodnom meditacijom. Nakon susreta mladi su ostali u druženju uz nešto drugačiji domjenak. Naime, mladi su za goste pripremili voćni domjenak te tako prisutne potaknuli na malo više promišljanja o zdravoj prehrani. Hrvatsko nadzemlje zahvaljuje se svim suradnicima koji su pomogli njihov rad u još jednoj sezoni te moli da Bog svima vrati stostruko za svaku, duhovnu i materijalnu, pomoć.

,