O. Ike istaknuo je kako je čovjeku prirodno da pati, ali da je unatoč tome susret s patnjom uvijek šokantan. Ipak, kad se s njome susretnemo dovodi nas do toga da se u njoj najdublje opredjeljujemo za život, odnosno tek u njoj spoznajemo prave vrijednosti koje smo izgubili. Patnja jednoga čovjeka, primjerice uplakanog dječaka, zaokuplja i one oko njega. Isto tako vidimo da nas pogađaju događaji koji su se dogodili u prošlosti ili oni koje će se dogoditi u budućnosti. Dakle, patnja se proteže kroz vrijeme i prostor. Patnja, isto tako, pokazuje da ovaj život nije po mjeri čovjekova srca te se iz nje rađa vapaj za Bogom. Ovo možemo nazvati svojevrsnim teološkim opravdanjem patnje jer Isus u svom Govoru na Gori govori da će se onima koji budu patili otvoriti vrata vječnosti. Sinonim za patnju hrvatskog naroda je Vukovar, a u narodu je vidljivo da hrvatski čovjek ima potrebu iskazati duboko poštovanje i blizinu toj žrtvi. Upravo to je ono što mijenja i posvećuje hrvatski narod koji osjeća da Vukovar još uvijek pati zbog nemara i arogancije institucija koje tu žrtvu još nisu priznale. Važno je reći da Bog dopušta patnju, ali joj On nije uzrok. Vrag nas kroz patnju želi isprovocirati da se okrenemo od Boga. Međutim, vidimo da postoje neki koji se, upravo suprotno, kroz patnju suobličuju Kristu kojega se u patnji najdublje može spoznati. Patnja, dakle, ima smisao, ona nas posvećuje. Hrvatska kao država i danas pati jer ne uspijeva srediti svoje društvo, ali s druge strane sve više postaje centar duhovnih zbivanja među mladima. Razlog tome možda upravo možemo vidjeti u trpljenima koje je hrvatski narod prošao kroz čitavu svoju povijest.

Pater Ike svoje je izlaganje zaključio prigodnom molitvom, a potom strpljivo odgovorio na pitanja Nadzemljaša i njhove publike.

Susret je uz iscrpno predavanje gosta predavača obilježen i filmovima „Zanimljivosti“ i  „On je tu!“, a završio je prigodnom meditacijom u kojoj su se mladi sjetili Grada heroja uz ulomak iz monodrame „Priče iz Vukovara“ (HNK Split), točnije uz „Priču o gradu“ ratnog novinara Siniše Glavaševića nakon koje je uslijedila molitva.

Sljedeći susret Hrvatskog nadzemlja održat će se, također on-line, 15. prosinca, a tema će biti škrtost.