„Općenito o izvandomovinstvu se slabo ili gotovo nikako ne piše, a posebice kad se vani postižu uspjesi ili se iskazuje domoljublje”, rekao je Sabljo i dodao da je u sličnoj poziciji i Hrvatski svjetski kongres, međunarodna i neprofitna organizacija koja okuplja Hrvate koji žive na svim kontinentima. Hrvatski svjetski kongres djeluje od 1993. godine.

„Pitajte srednjoškolce jesu li čuli za Luku Brajnovića. On je jedva spasio živu glavu bježeći od ‘osloboditelja’ partizana, a postao je jedan od vodećih publicista, novinara, književnika Europe, pa i svijeta. U školskoj reformi koja se sad provodi slavni Brajnović i na stotine njemu sličnih nemaju mjesta. Evo, stoga i zbog tisuću drugih razloga iseljenički bi muzej dobro došao. Treba nam istina, a ne demagogija. Mladi su zaslužili da ih se uči istini”, istaknuo je Sabljo.

„Dolaskom Stjepana Mesića za predsjednika, a potom SDP-a na vlast, proradila je strategija urušavanja zajedništva, čvrstine i svijesti nacionalnoga ponosa. Za sve nedaće okrivljeni su Hercegovci, a izvandomovinstvo se potisnulo na margine. Stazić, Beljak i bratija jugostrukture mogu nesmetano napadati jer Hrvatska je danas jedina zemlja u Europskoj uniji gdje se veličaju komunistički zločini i potiče govorom mržnje da se oni nastave. Zar je normalno da ikonografija komunističke ideologije ‘krasi’ našu zemlju kad su komunistički simboli svrstani u red nacističkih i fašističkih? To je nezamislivo u Poljskoj ili na Baltiku”, rekao je Sabljo i dodao da  ista ideologija hrvatskoj javnosti nameće negativnu sliku o izvandomovinstvu jer svjesno želi oslabiti pozitivan doprinos koji ono daje domovini.

Jedan od projekata kojim Kongres želi povezati hrvatsko iseljeništvo s domovinom su Hrvatske svjetske igre, sportsko natjecanje koje u Hrvatsku okuplja mlade Hrvate koji žive u različitim dijelovima svijeta, poznatije i pod nazivom „Crolimpijada”. Hrvatske svjetske igre ove će se godine održati u Zagrebu u srpnju.

„Ako nam mediji budu naklonjeni, mnogi će se iznenaditi i upitati kako je moguće da su te generacije tamo negdje u tuđini očuvale svoj nacionalni ponos, identitet i domoljublje. Ponekad je to lakše u tuđini jer ondje nitko to ne brani i ne će reći da je to fašizam. U inozemstvu se cijeni radišnost i poštenje, a domoljublje, vjera i identitet osobna su stvar i često smo u tome podržani”, rekao je Sabljo o nadolazećim Hrvatskim svjetskim igrama.

„Dosta putujem i obišao sam mnoge naše zajednice i slobodno mogu reći da smo jako marljiv narod. Vani smo daleko složniji i jedan spram drugoga pozitivniji nego u domovini. U mnogim sredinama imamo mnogo naših uspješnih ljudi, vrhunskih liječnika, znanstvenika, športaša i da ne nabrajam. Vidite rezultate naših sportaša i malo se upitajmo gdje ti ljudi rade. Kad bi se slično omogućilo da i u ‘reprezentaciju’ Hrvatskoga sabora, političkoga života, biznisa i gospodarstva uđu oni koji su u zemljama gdje žive dobili najveća priznanja, gdje bi nam bio kraj. Hrvatska je, ne govorimo to samo mi, u mnogočemu lijepa zemlja. Ima sve mogućnosti da se u njoj bolje živi”, istaknuo je u razgovoru Sabljo.