Bilo je to drugo u nizu predavanja za akademsku godinu 2023./2024. usmjerenih prema intenzivnijoj suradnji Sveučilišta s veleposlanstvima te upoznavanju sveučilišne zajednice sa zemljama, kulturom, visokoobrazovnih ustanova i aktualnih tema s kojima se pojedine države susreću.

Uime rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića pozdravnu riječ uputio je prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za međunarodnu suradnju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je istaknuo kako je Irska imala jednu od najvećih transformacija u pogledu smjera razvoja zemlje – od pretežito agrarne zemlje u svojoj prošlosti Irska je danas među vodećim zemljama svijeta u IT sektoru, privlači multinacionalne kompanije, ima izvrsnu povezanost s Ircima povratnicima i s iseljeništvom te sustavno ulaže u obrazovanje, što pokazuje njihovu prilagodljivost, ali i prepoznavanje nedostataka. „Irska je primjer poslovnog modela privlačenja mnogih ulagača, npr. IBM-a koji je prisutan od 1950-ih i postiže zavidne ekonomske rezultate zahvaljujući dobrim liderima. Uz to, dobar je primjer politike povratka iseljenih Iraca jer je uspostavila dobre veze i komunikaciju s iseljeništvom, inicirala i oformila programe podrške kako bi održala te veze. Tzv. globalni Irci povezani su u dobro umreženu dijasporu koja promovira irske interese u svijetu i koja je doprinijela povećanju irskog gospodarstva”, istaknuo je prorektor Štefančić.

Veleposlanik Dowling iznio je kratki povijesni pregled Irske kao države od osamostaljenja 1922. te je nazočne upoznao sa sustavnim razvojem zemlje kroz 20. stoljeće, prvo kao članice Lige naroda od 1923., Vijeća Europe od 1949., Ujedinjenih naroda od 1955., a zatim od 1. siječnja 1973. kao članice Europske unije. Irska je oduvijek stremila biti dio onih koji idu naprijed, donose odluke i zaista razgovaraju o prilikama za rast i razvoj. Irska, kao država, uz svoje i dalje interno prisutne izazove, sada je zemlja koja raste. Veleposlanik Dowling istaknuo je da kada je on odrastao u Irskoj to je bila zemlja od 3.5 milijuna stanovnika, dok sada ima gotovo 5.2 milijuna. „Da, sastav stanovništva se promijenio, ljudi migriraju u Irsku, ali i Irci migriraju u druge države. No, važno je prihvatiti promjenu i oblikovati ju tako da vas ona gura naprijed, a ne da vas zadržava u mjestu“, istaknuo je veleposlanik. „U tom pogledu vidim i potencijal Hrvatske – kao zemlje koja u Irskoj ima snažnu zajednicu od oko 20.000 Hrvata, potencijal za povezivost je tu.“

Nakon predavanja uslijedila su pitanja publike koja se zanimala o stajalištu Irske prema partnerima u Europskoj uniji, o pitanjima odnosa sa Sjevernom Irskom nakon Brexita, o irskom jeziku i drugo. Program je moderirala dr. sc. Suzana Obrovac Lipar, voditeljica Ureda za odnose s javnošću Hrvatskog katoličkog sveučilišta.