Josip Grbac u „Pitanju sadašnjega trenutka“ pod naslovom „Očekivanja od pape Lava XIV.“ piše da sumnja u to da će se papa Lav XIV. zadovoljiti samo izlaganjem crkvenih istina o vjeri i moralu. „Najveći je izazov ukazati ljudima na koji način mogu te istine živjeti, olakšati im put življenja u skladu s tim istinama“, ističe Grbac, izdvajajući kao okosnice i bolne točke uspostavu mira u Ukrajini i Gazi te antropološko pitanje zaštite i promocije čovjeka. Kolumna Stjepana Balobana također se bavi očekivanjima od pontifikata pape Lava XIV. Prof. Baloban se, pak, osvrnuo na prvu Papinu poruku javnosti, raspravu o tome zašto Lav, a ne Leon u hrvatskom govornom području te o samom izboru imena koje već može simbolizirati i ukazivati na određene smjernice njegova pontifikata.

O papi Lavu XIV. u „Kani“ se može čitati i u vrlo zanimljivom razgovoru koji je Aldo Sinković vodio sa Cindy Wooden, glavnom urednicom Catholic News Servicea pod naslovom „Tihi ‘lav’ koji uznemiruje svjetske moćnike“. Cindy Wooden pratila je medijski trojicu papa – Ivana Pavla II., Benedikta XVI. i papu Franju, a sada i Lava XIV. „Svaki papa ima svoje osobine, pozitivne i negativne. Čini se da je Lav XIV. malo sramežljiviji od pape Franje, malo manje spontan i malo pažljiviji prema formanostima. Sam je priznao da se još uvijek uči ‘kako biti Papa’“, istaknula je među ostalim. Na temu pontifikata lijepo se nadovezuje i članak Krešimira Šimića pod naslovom „Mediji i otajstvo Petrove službe“, kao i članak Jerka Valkovića o prethodniku po imenu – Lavu XIII. – papi kontinuiteta i obrata. Također, Krešimir Cerovac u rubrici „Aktualno“ analizira: „Nema povratka: papa Lav XIV. potvrđuje trajno nasljeđe Drugoga vatikanskog koncila.“ O papi Lavu u novom broju „Kane“ pisali su i Rafael Rimić („Papa Lav XIV. s novinarima iz cijeloga svijeta“) te Aldo Sinković („Povijesni trenutak za Katoličku Crkvu“), dok se Tomislav Matić, u „Pogledu u prošlost“, prisjeća pape Franje kao „Pape čovječanstva“.

Među ostalim temama čitatelj će pronaći i tekstove poput „Hoće li prostakluk upropastiti svijet“ Antona Tamaruta, ili pak „Zlatno pravilo ili moralni esperanto“ Ivana Šarčevića, a tu je i nekoliko zanimljivih razgovora. Marcela Šperanda ovoga je puta za rubriku „Brojni, ali svi naši“ razgovara s Borisom Beckom – književnikom, kolumnistom, profesorom, braniteljem, ocem četvero djece, koji donosi doista nadahnjujući pogled na život i životni poziv. Iz misijskog života također donosi zanimljiv razgovor Trpimira Alajbega s mons. Lukom Tunjićem, nacionalnim ravnateljem PMD-a BiH koji je otkrio niz zanimljivosti o njihovoj Misijskoj središnjici i djelovanju, kao i suradnji sa Zagrebom. Glavna urednica „Kane“, Maja Petranović, razgovarala je s mag. theol. lic. safeg. Marinom Šijaković, teologinjom i vjeroučiteljicom, stručnjakinjom za zaštitu maloljetnika. „Pojam zaštita maloljetnika obuhvaća puno više od samog sprječavanja zlostavljanja – riječ je o stvaranju cjelovite kulture zaštite u kojoj se svako dijete i ranjiva odrasla osoba osjeća sigurno, poštovano i prepoznato u svojem dostojanstvu“, istaknula je među ostalim.

Lipanjska „Kana“ donosi i niz drugih stalnih rubrika s temama trajne vrijednosti iz obiteljskog i života vjere, među kojima su i „Frustracije“ (Sani Gilja), „Habakuk – nepoznati prorok poznate proročke knjige“ (Stipo Kljajić), „Generacije odlaze, ali ostavljaju trag“ (Slavica Dodig), „Traži se ‘pravedan’ mir“ (Ljiljana Matković-Vlašić) i niz drugih.

Kršćansku obiteljsku reviju „Kana“ može se pronaći u župama među ostalim tiskom, u knjižarama i web knjižari Kršćanske sadašnjosti.