U uvodnoj riječi „Prozorčić života i vrata smrti“, urednik spominje kako je u mnogim državama ozakonjen način polaganje netom rođene djece u socijalno prihvatilište. Nekoć smo ih zvali – Gospina djeca. Ali, nasuprot zbrinjavanju „nesuđene djece“, čovječanstvo je na kraju života otvorilo i „vrata smrti“ za “starosnu dob”. Dok „prozorčić života“, kao ozakonjeni jastučić, spašava novorođeni život, piše urednik u uvodniku, dotle su „vrata smrti“ širom otvorena, kao ozakonjeni “senicid” (ubijanje starosti).

U poruci za Deveti svjetski dan siromaha, papa Lav XIV. poručuje da se povjere Presvetoj Mariji, Tješiteljici žalosnih, i s njom pjevaju pjesmu nade, služeći se riječima iz himna Te Deum: „In Te, Domine, speravi, non confundar in aeternum“ („U tebe se, Gospodine, uzdam, o da ne budem postiđen dovijeka“).

Don Ivan Bodrožić, u prilogu „Bratstvo oslobođeno grijeha“, piše kako je blažena djevica Marija model oporavka ljudskoga roda, to jest oporavka ljudskoga bratstva, za razliku od Eve i Adama, koji su zarazu grijeha prenijeli na svoje potomstvo. „Ona je, ponizna službenica Božja, pokazala da je moguće izmiriti što je bilo nepomirljivo, te izliječiti što je bilo neizlječivo.“

Dr. Dinko Aračić, u tekstu „Bernardica – Gospina vidjelica“, spominje kako je Gospa preko Bernardice pozvala vjernike na molitvu i pokoru i povjerila joj da se moli za grješnike. Od tada se u Lurdu, ističe dr. Aračič, vjerom u Boga i Marijinim zagovorom, događaju čudesna ozdravljenja.

Dr. Ante Periša, u naslovu „Priče i pouke“, preko dvije basne, o kuhanoj žabi i trojanskom konju, spominje da, nažalost, odgojne priče danas dolaze putem medija, pa je prirodno zapitati se što uopće mogu očekivati od takvih priča koje im se nameću. „Možda nam, preko njih, uleti kuhana žaba u želudac ili trojanski konj u obitelj“. zaključuje dr. Periša.

Fra Ivica Jurić, u prilogu „Lažna humanost“, kaže da mnogi ljudi današnjeg doba lažno naglašavaju humanost; premda se hvale kako su miroljubivi prema svima, uključujući čak i biljke i životinje; ipak takvi, kaže fra Ivica, bez problema, zagovaraju ubijanje nerođene djece i slanje djedova, baka ili roditelja na eutanaziju.

Sestra Klaudija Todorić, pod naslovom „Opraštanje i psihičko zdravlje“, spominje da je duševni mir zapravo plod praštanja jer opraštanje spada u jednu od najvećih vrlina čovjeka; jer ima snagu ozdravljenja. Zato Crkva poziva, veli sestra Klaudija, da naše srce i naše obitelji postanu Betlehem gdje će se Bog roditi i nastaniti.

Fra Kristian Stipanović, u tekstu „Milosti puna“, prisjeća kršćane, da je susret anđela Gabrijela i djevice Marije započeo pozdravom „Zdravo, milosti puna“. Od tada, veli fra Kristian, usred životnih kušnji, koje proživljavamo u sebi i oko sebe, Marija, majka Kristova, poručuje nam da je milost veća od grijeha, i da Božje milosrđe može preobraziti zlo u dobro.

Danijela de Micheli Vitturi u prilogu „Hrvatska se voli djecom“, poziva kršćane da kroz božićno vrijeme razmišljaju o radosti zbog dolaska Sina Božjega među ljude. „I svojim primjerom potaknu roditelje na rađanje“, govori Danijela, kako bi na svakom mjestu u svijetu dali dragocjeni dar u svojoj djeci.

Don Stanko Jerčić, u tekstu „Privremeni porođaj“, spominje anegdotu u kojoj djevojčica govori roditeljima, dok su nabavljani božićno drvce, da bi ona željela da se mali Isus rodi odmah, a ne čekati Božić. To je poziv i nama, veli don Stanko, da poželimo jedni drugima da što prije, to bolje za nas, dođe Isusovo porođenje u našu sredinu.

Urednik fra Ante Branko, iz likovne kulture pod naslovom „Gospine ruže“, opisao je čudesan nastanak svete slike Majke Božje Gospe Gvadalupske, koja je naslikana na ogrtaču siromašnoga domorodca. Prema znanstvenim istraživanjima, slika je ne-rukotvorena, to jest naslikana je Božanskom rukom, bojama koje do danas ne postoje u slikarskoj tehnici.

U rubrici, Službenice i službenici Gospodnji, pod naslovom „Slovensko-hrvatski sluga Božji pater Janez Strašek“, predstavljen je redovnik i svećenik lazarist, kojega su komunisti ubili na Cvjetnicu u Ozlju 1947. iz mržnje prema katoličkoj vjeri. Godine 2021. za njega je u Zagrebu otvoren postupak za proglašenje blaženim i svetim.

U ispovijesti Isusovih poslanika, peta u nizu, iz neobjavljene knjige „Grob Isus Krista“, donose pripovijest o apostolu Petru koji je zapalio hramski zatvor na žrtveniku i održao govor o pomirenju nakon Isusova uskrsnuća.

U rubrici, Ženstvenost, pod naslovom „Marijin Božić“, donijeli smo razmišljanje dr. Dinka Aračića o jedinstvenom događaju božićnoga slavlja u kojemu je sudjelovala majka Marija.

Na četiri stranice se nalaze prigodne vijesti iz Crkve u Hrvata kao i Crkve u svijetu. Na poseban način opisana je slika koja se nalazi u Vatikanskom arhivu, a prikazuje krunjenje hrvatskoga kralja Dmitra Zvonimira.

U rubrici Mirboženje, opisano je prvo uprizorenje Božića, koje je priredio blaženi otac Franjo Asiški u mjestu Greccio.

Objavljena je i pjesma „Christus vincit“, koju je napisao Petar Vulić iz Splita.

U novom broju „odgonetnuta je nedoumica između dvojice braće franjevaca o tome kako se za Božić pripremaju ‘došašćenici’ (zornicama), a kako ‘adventisti’ (kuhanim vinom).

Na omotnici, na zadnjoj i predzadnjoj stranici, nalazi se putopisni zapis o crkvi Bezgrješnoga Začeća u Zagrebu u Dubravi, koja pripada Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji Uznesenja Blažene Djevice Marije, izvijestilo je Uredništvo.