Novi svezak Hrvatskog iseljeničkog zbornika za 2024. godinu ima šest tematskih cjelina, koje se sastoje od ukupno 27 samostalnih autorskih priloga. Obimna građa je raspoređena na više od 300 stranica i ilustrirana s gotovo 100 fotografija, kao i oko 10 grafikona pratećih tabelarnih prikaza.

Uvodno poglavlje „Znaci vremena“ usredotočeno je na reprezentativne hrvatske kulturne prakse koje nastaju s obje strane granica. Tako „Fragmente suvremenoga hrvatskoga kulturnog zajedništva na globalnoj razini“ opisuju kroatisti dr. sc. Milan Bošnjak i Vedran Iskra, izdvajajući ponajviše one koje je financirao Središnji državni ured za Hrvate izvan domovine. Lingvist Domagoj Vidović analizira prednosti Zakona o hrvatskome jeziku u višejezičnome okružju hrvatske inojezične zajednice. Razvoj mrežne Hrvatske enciklopedije i inih digitalnih sadržaja Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža koji su dostupni u otvorenom internetskom pristupu hrvatskoj dijaspori opisuju Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus. Opus Ivana Meštrovića kao dio kolektivnog identiteta hrvatskog naroda raščlanjuje povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac slijedom 140. obljetnice rođenja Ivana Meštrovića i priređene izložbe u Zagrebu koja je pružila sjajnu prigodu da se nova generacija stručnjaka ponovno suoči s Meštrovićevom umjetničkom ostavštinom u više država s 2 kontinenta.

Suvremeni oblici prostorne mobilnosti svojom raznolikošću, fleksibilnošću, opsegom, brzinom i ustrajnošću nude brojne mogućnosti razvoja u višejezičnome ozračju – kako matične zemlje i europskog susjedstva tako i domicilnih društāva našijenaca s udaljenih prekooceanskih odredišta hrvatske dijaspore od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda. Stoga se druga tematska cjelina „Kroatistički obzori“ fokusira na „Stanje i perspektive Hrvatske nastave u inozemstvu“ u 23 zemlje svijeta, slijedom istraživanja generacije „Z“ autorskog trojca Rone Bušljete Kardum, Renate Burai i Ivane Skender. Priručnik o neformalnim oblicima poučavanja i ovladavanja kulturološkom komponentom hrvatskoga kao inoga jezika, jedinstven novi metodički prinos stručnjaka Hrvatske matice iseljenika, prikazuje Tamara Turza Bogdan s Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Hispanistica Željka Lovrenčić znalački se osvrće na prozu više pisaca hrvatskih korijena od Kanade do Čilea, preporučujući posebno romane Juana Mihovilovicha.

Slijedi esej Ozane Ramljak i Katice Jurčević koji dublje propituje književnost posredovane memorije, a na primjeru dvaju romana najčitanijeg čileanskoga pisca bračkih korijena Antonija Skármete „La boda del poeta“ i „La chica del trombón“, argumentirajući pojedine efektne mogućnosti interpretacije interkulturalnog koncepta. „Citiranje digitalnih izvora u istraživanjima tema povezanih s hrvatskim iseljeništvom“ u fokusu je informatologinje s Filozofskoga fakulteta Ivane Hebrang Grgić. „Put prema hrvatskoj digitalnoj knjižnici zagrebačke Nacionalne i sveučilišne knjižnice“ znalački je opisala Sofija Klarin Zadravec, izdvajajući digitalne repozitorije namijenjene našemu iseljeništvu i inozemnim stručnjacima zainteresiranim za hrvatsku kulturu, uz vrlo korisnu interaktivnu kartu hrvatskih baštinskih ustanova koje su dio netom ostvarenog Projekta e-Kultura – „Digitalizacija kulturne baštine“.

Treća tematska cjelina ovogodišnjeg Matičina ljetopisa pod naslovom „Mostovi“ analizira „Zajedništvo američkih Hrvata nove generacije“ iz autorske vizure etnologa i povjesničara Ivana Tepeša, dok se pisac hrvatskih korijena iz Montevidea Eduardo R. Antonich usredotočuje na ishode „Sedmog susreta Hrvata Južne Amerike“, održanog nedavno u Urugvaju. Izazovi zastupljenosti dijaspore u parlamentu Republike Hrvatske u fokusu su istraživača Tade Jurića, dok se Snježana Radoš bavi „Postignućima demografske mjere Biram Hrvatsku!“. Značajke hrvatske zajednice u Sloveniji obradila je Rebeka Mesarić Žabčić iz Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.

Tematska cjelina „Povjesnica“ donosi na početku izvorni znanstveni rad Ivice Miškulina posvećen slučaju pečalbara Antuna Mikića iz Batrine s australskim iskustvom iz doba hladnoratovske podjele svijeta. Australski Dalmatinac Walter Vori Lalich opisuje fascinantna migrantska iskustva na stazi prema multikulturalnoj Australiji Aboridžina Charlesa Perkinsa u Nogometnom klubu „Croatia Adelaide“. Kanadski povjesničar hrvatskih korijena Stan Granic rekonstruira sudbinu „Doseljenika u Sjevernu Ameriku – aljaškog rudara Paula Draženovića“, samohranog oca i prvog filantropa ličkih korijena na Aljaski u doba Zlatne groznice. Publicist iz Švicarske Tihomir Nuić obrađuje bogati opus povjesničara, arhivista i pisca s polustoljetnom bavarskom adresom dr. sc. Joze Džambe, izdvajajući posebno njegovu nedavno prevedenu (s njemačkoga na hrvatski jezik) historiografsku monografiju „Franjevci u srednjovjekovnoj Bosni“ .

Refleksije časopisa „Osoba i duh“ hrvatskih emigranata iz Španjolske tema su izvornog znanstvenog rada Tamare Bodor. Danas je taj časopis svjedočanstvo visoke intelektualne produkcije dijela hrvatskih emigranata koji su unatoč teškim egzistencijalnim uvjetima stvarali i dostojno promicali ugled svoga naroda u svijetu. Rad je fokusiran na djelovanje organizacije Croatia Academica Catholica (CAC) i spomenutog njezina časopisa. Organizaciju su osnovali i časopis pokrenuli dominikanac Franjo Hijacint Eterović i laik Luka Brajnović koji su u Madridu našli utočište nakon Drugog svjetskog rata. Organizacija je imala podružnice u gotovo svim zemljama u kojima su boravili naši egzilanti. Širenjem mreže suradnika, časopis postaje interdisciplinarna revija koja iz broja u broj donosi visokokvalitetne članke iz raznih područja. Ključna svrha časopisa bila je predstaviti Hrvatsku, njezinu povijest i kulturu strancima.

U petoj tematskoj cjelini „Znanost“ Matičin ljetopis redovito donosi seriju članka nagrađivane znanstvene novinarke Tanje Rudež o karijerama hrvatskih znanstvenika u inozemnim centrima izvrsnosti. U ovome svesku je opisan „Američki san dalmatinske kardiologinje Ane Barać iz Washingtona“, te „Josip Glaurdić, vizionar s Instituta za političke znanosti Sveučilišta u Luksemburgu“. Šesta tematska cjelina izdvaja recentan divot izdanja posvećena kulturnome stvaralaštvu Hrvata izvan Republike Hrvatske, među kojima su ove godine „Leksikografski prinosi podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“ iz pera Maria Bare, uz „Rasvijetljenu izbjegličku dramu egzilanta s višedesetljetnom argentinskom adresom Stjepana Horvata“ iz pera prikazivačice s Hrvatskog instituta za povijest dr. sc. Martine Grahek Ravančić i vrijedna prolog Borisa Becka o knjizi „Hrvatska u trideset priča“, autorskoga dvojca Zvonimira Frke Petešića i Bože Skoke.

Nakladnik Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Hrvatska matica iseljenika. Urednica ove čitane serijske publikacije od 1999. je zagrebačka publicistkinja i kulturna djelatnica Vesna Kukavica.