U uvodnoj riječi ‘Majkanje’ urednik spominje česte pobožne uzdahe (majkanja) kojima se vjernici obraćaju Isusovoj majci Mariji, poput one majke iz mnoštva koja je izgovorila: Blago utrobi koja te nosila. Blago prsima koje si sisao. (Lk 11,27)

Papa Franjo u poruci za Svjetski dan misija, koji slavimo 20. listopada, poziva kršćane, prema prispodobi o svadbenoj gozbi, da i mi pozivamo ljude dobre volje na gozbu Gospodnju; da upravimo svoj pogled u majku Mariju, koja je od Isusa izmolila prvo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj.

Don Ivan Bodrožić, u prilogu Krunica i ljudska prava, spominje da je Marija uslišala molitvu na koju je kršćane pozvao papa Pio V. za vrijeme bitke kod Lepanta. Od tada je krunica oružje pravde kojim se vodi bitka za ljudska prava i u današnjem svijetu, kazao je don Ivan.

Dr. Dinko Aračić, u tekstu Marijin aristokrat, spominje talijanskoga mariologa Alfonza  Liguorija, koji je napisao djelo Marijine slave. Iskreni štovatelj promatra majku Mariju uvijek u odnosu na Krista i u jedinstvu s njim, rekao je dr. Aračić.

Dr. Ante Periša, u naslovu Neuroze, moral i tradicija, govori o tradiciji koja je usko povezana s kršćanskim moralom. „Ako se moral odvoji od kršćanske tradicije, onda će sve životne vrijednosti u zapadnom društvu nestati preko noći, jer će neuroze, besmisao i dezorijentacija i beznađe rasti vrtoglavom brzinom, poručio je dr. Periša.

Fra Ivica Jurić, u prilogu Lica i naličja tolerancije, kaže da vjernici imaju pravo na različite načine svjedočiti vjeru. „Ali, nema tolerancije ako dio građana ne može podnijeti molitvu krunice na javnom prostoru i ometa kršćanske skupove. Tako su se pojavili napredni protu-prosvjednici koji prosvjeduju protiv molitelja krunice, dodao je fra Ivica.

Fra Kristian Stipanović, u tekstu Postajati ljubav, spominje blaženoga oca Franju, koji se potpuno predao Gospodinu i bio nagrađen svetim poljupcem Isusovih rana.

Danijela de Micheli Vitturi u prilogu Škole naše svagdašnje, poziva roditelje da budu prvi odgajatelji svoje djece i da ih ne prepuštaju svemu i svačemu, koji će ih preobražavati na njihovu štetu.

Don Stanko Jerčić, u tekstu Gospa – anđeo čuvar malenih, spominje zgodu iz zvonika u kojoj je dječačić poželio vidjeti anđela koji zvoni. „Djeca su uvijek znatiželjna i neka u njima, učinimo, nikada umine dječja mašta. Tada će ih čuvati Gospa poput pravoga anđela čuvara, istaknuo je don Stanko.

Urednik fra Ante Branko, iz likovne kulture pod naslovom: Majka Merjem, spominje kako je, od 114 sura svete muslimanske knjige Kur’ana, 19. sura dobila ime po ženi – Sura Merjem, koja se odnosi na Isusovu i našu majku Mariju. To je potaknuo kršćanske misionare da su među katolicima u zemljama Arapskoga poluotoka proširili štovanje Gospe od Arabije.

U rubrici, Službenice i službenici Gospodnji, pod naslovom Blaženi smješko fra Ante Tomičić, predstavljen je skromnogi kapucinski redovnik koji je prošao Lijepom našom šireći franjevački osmijeh.

U ispovijedi namjesnika Poncija, druga u nizu od osam ispovijedi iz neobjavljene knjige: Grob Isus Krista, donosimo pripovijest o Ponciju Pilatu, odnosno o Satniku koji se pokajao pod križem Isusa Krista.

Na četiri stranice donesene su vijesti iz Crkve u Hrvata kao i Crkve u svijetu te vijest da će sluga Božji fra Alojzije Palić, 16. studenoga t.g., biti proglašen blaženikom.

U rubrici Spomendanje, spomenuta je pobjeda Gospe od Krunice kod Lepanta i opisano likovno djelo talijanskoga umjetnika Paola Veronesea, koji je, kao sudionik, izradio prizor pod nazivom: Slikovni prikaz bitke kod Lepanta. 

U rubrici, Ženstvenost, donesena je pripovijest Majka se Marija prisjeća, u kojoj majka Marija pripovijeda kako su Svet obitelj došli farizeji propitivati se o Isusu. To je prijevod iz knjige LEI – ONA, a napisala talijanska spisateljica Mariapia Veladiano.

U rubrici Mirboženje, objavljena je pjesma koju je Tonči Petrasov Marović, pod naslovom Svetac i ptice, napisao za visovačke franjevce.

U prigodi 800. obljetnice smrti blaženoga oca Franje donesena je priča da je Ciko ili Ciku, kako su ga od milja zvani Asižani, pretvorio Pakao u Raj, odnosno Pakleno brdo pretvorio u Rajsko brdo.

Na zadnjoj i predzadnjoj stranici omotnice donesen je putopisni opis crkve Gospe od Krunice u Završju u Isti, koja ima nakrivljen ili kosi toranj.