U uvodnoj riječi „Bake i djedovi vječno žive i nikada ne umiru“, u prigodi obilježavanja Svjetskog dana baka, djedova i starijih osoba, urednik je slikovito uputio kršćansku poruku svim pobornicima „lijepe smrti“: „Uzalud vam trud, komesari novih svjetskih poredaka, naše bake i naši djedovi žive vječno i nikada ne umiru“.

Papa Lav XIV. u govoru za VI. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba, 26. srpnja 2026., poručuje da je proslava Svjetskog dana baka i djedova i starijih osoba prilika da ponovno otkrijemo kako je Crkva pozvana biti majka svima te da je u svakoj životnoj dobi moguće prepoznati se kao sinovi i kćeri Božje. Neka ovaj Dan bude, poručuje Papa, nadahnuće i poticaj svima, a posebno mladima, da obnove običaj posjećivanja svojih baka i djedova, starijih članova obitelji, pa i onih koji nemaju nikoga tko bi ih posjetio.

Don Ivan Bodrožić u prilogu „Braća po nebu“ govori da bratstvo uskrsnuća, a potom i bratstvo neba, u Mariji nalazi svoje prvo i najsjajnije ispunjenje nakon Krista. Istinsko bratstvo ljudskoga roda, ističe don Ivan, jest zajedništvo svetih, a Marija je njegova najsvjetlija slika i najuzvišeniji uzor.

Dr. Dinko Aračić u trećem nastavku „Marija u duhovnosti Franje Asiškoga“ spominje da je sv. Franjo u pobožnosti prema Majci Isusovoj slijedio višestoljetnu tradiciju Crkve; osobito je postojećim oblicima pučke pobožnosti dao osobne značajke u kojima dolazi do izražaja njegovo viteško srce puno ljubavi. U toj je pobožnosti, ističe dr. Aračić, Marija za Franju kći i službenica nebeskoga Oca, majka Isusa Krista, zaručnica Duha Svetoga, osoba koju Bog izabire za spasenje ljudskoga roda.

Dr. Ante Periša u tekstu „Digitalni Alcatraz“ govori da je količina laži u današnjem javnom prostoru prevršila svaku mjeru ukusa te doseže dijabolične razine zla i podcjenjivanja ljudi. Jednostavno, potpuno izrugivanje zdravom razumu, kao i bilo kojoj ozbiljnoj znanosti, na koju se istodobno tobože pozivaju, dosegnulo je granice najgore patologije. Nakon što stvorimo digitalna bića, zaključuje dr. Periša, hoćemo li stvoriti savršeni zatvor za čovjeka kakav je postojao u najgorim tiranijama?

Fra Ivica Jurić u prilogu „Voljeti domovinu“ govori da se domovina voli bila ona bogata ili siromašna, velika ili mala, vodili je lijevi ili desni… jer politike i političari prolaze, a ona traje. Uvijek se treba sjetiti, ističe fra Ivica, riječi bl. A. Stepinca: „Kako god tko sudio i govorio, za mene je sigurno, nema veće ljubavi prema domovini, nego svuda i svagdje živjeti neokaljanim poštenim i čestitim životom.“

Sestra Klaudija Todorić u tekstu „Odgajati emocionalno inteligentne osobe“ spominje da bez emocionalne zrelosti nema ni zdrave duhovnosti ni vjerničke zrelosti. Pravo povjerenje u ljude i u Boga imaju samo one osobe koje su u skladu sa samima sobom, koje se osjećaju voljene i znaju voljeti. Onaj tko u to duboko vjeruje, tko u toj ljubavi živi, ističe s. Klaudija, sposoban je zacijeliti sve roditeljske pogreške i propuste, doživjeti unutarnje oslobođenje i živjeti puninu života.

Don Stanko Jerčić u tekstu „Bit ćete mi svjedoci“ iz pastoralnoga iskustva govori da je sve što kršćanstvom zovemo počelo na Duhove u blagovaonici u kojoj je Isus slavio prvu misu na večeri Velikoga četvrtka, kada je ustanovio i sveti red svećeništva i biskupstva. U njoj je ispunio apostole Duhom Svetim te su oni, kada su primili „plamene jezike“, rastvorili zabravljena vrata i započeli svoje poslanje. Od tada do danas, zaključuje don Stanko, na nama se tijek svjedočenja zaustavio kako bismo nastavili kršćansko poslanje.

Danijela de Micheli Vitturi u prilogu „Gospe, čuvaj Hrvatsku“ govori da s nostalgijom prebiremo slatku i gorku tugu ili osjećajnu navezanost na prošlost i minula vremena koja se nikada više neće vratiti. Ne zaboravimo, ističe autorica, da nas u mnogim molitvenim i tihim zakutcima naših sredina čeka naša majka Marija. Tu ćemo, bez obzira na to što prošla vremena odumiru, doživjeti i rađanje novoga, dobroga doba.

Akademski slikar fra Ante Branko Periša u prilogu iz likovne kulture „Nebeski svjetionik – Gospa od Škrpjela“ opisao je neobičnu sliku koja prikazuje Gospu s djetetom Isusom u naručju, oslikanu u tipu Hodegitrije (Voditeljice na putu), a prema sačuvanim oporukama riječ je o radu gotičko-renesansnoga majstora Lovre Dobričevića iz Kotora. Peraštani svoju Zaštitnicu slave 22. srpnja od 1452. kao Gospu Perašku, odnosno Gospu od Škrpjela.

Fra Filip Čogelja u eseju „Ljubi i čini što hoćeš – ili kako jedan citat ubije tisuću misli“ spominje kako postoji posebna vrsta intelektualnoga ljenčarenja koja se danas sve češće maskira u duhovnu slobodu, a zove se „proof-texting“, tj. praksa izvlačenja jednoga retka iz Biblije ili crkvene tradicije ili od nekoga sveca, odsijecanja svega što ga okružuje i postavljanja toga osakaćenog fragmenta kao samostalnoga autoriteta za nešto što čovjek ionako već želi opravdati. Mehanizam je uvijek isti: pronađi citat, ignoriraj kontekst, zatvori raspravu. Problem nije u citiranju, ističe fra Filip, nego u pretpostavci da citat zamjenjuje mišljenje i tako nepotpun „ubije tisuću misli“.

U rubrici „Službenice i službenici Gospodnji“, pod naslovom „Franjevački mučenici – sluge Božje fra Andrija Topić i 49 franjevaca Reda manje braće“, predstavili smo 50 redovnika Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije koji su ubijeni za vrijeme Drugoga svjetskoga rata i poraća, a za njih se vodi postupak proglašenja blaženima i svetima.

U prigodi 800. obljetnice Franjevačkoga reda, u ispovijesti „Blaženi otac Franjo u Svetoj zemlji“, šestoj u nizu od devet ispovijedi iz pripovijesti „Rane blaženoga oca Franje“ (napisao fra Ante Branko Periša), opisuje se Franjin boravak u Jeruzalemu.

U rubrici „Ženstvenost“ objavljen je tekst „Josipova pripovijest“ iz knjige „LEI“, koju je napisala talijanska spisateljica Mariapia Veladiano.

Pod naslovima „Probudi se“ i „Majčin zov“ objavljeni su poetski prilozi pjesnikinja Nedjeljke Andrić-Novinc i s. Bernardine Crnogorac.

Na četiri stranice nalaze se prigodne vijesti iz Crkve u Hrvata, kao i Crkve u svijetu.

Trobroj sadrži i pobožnu pučku govornu pjesmicu iz Promine pod naslovom „Nedilja je, braćo, danas“, koju je don Mirko Validžić sabrao u rukopisu „Iz don Mirkove torbe“.

Na omotnici, na zadnjoj i predzadnjoj stranici, urednik je donio putopisni zapis o crkvi Svete Marije Gospe od Milosti u Vrboskoj na otoku Hvaru, koja je neobičnom građom, u obliku vojne utvrde, čuvala svoje štovatelje, izvijestilo je uredništvo lista „Marija“.