U uvodnoj misli „Studeni grobovi“ urednik poziva čitatelje da slijede primjer majke Marije i da posjete grobove svojih milih i dragih čije trude uživaju.

U duhovnoj misli „Božja budilica“ nepoznati autor najavljuje da baku Evu i djeda Adama pozivaju majka Eva (Marija) i otac Adam (Josip), da posjete unuka Adama (Isusa).

U rubrici „Papa i Marija“ papa Franja govori o starosti, kao o milosnom vremenu iščekivanja jednoga susreta, koji približava kraljevstvu Božjemu.

Studeni poziva, kako veli don Ivan Bodrožić u tekstu „Liječiti se prikazanjem Bogu“, da se ugledamo na majku Mariju, koja je primila milost duhovnoga zdravlja, koji daruje svojim štovateljima.

S Marijom kroz povijest, dr. sc. Dinko Aračić spominje Gospina štovatelja i talijanskoga biskupa Rutilija Benzonija, koji je širio marijansku slavu među vjernicima u svetištu u Loretu.

Fra Ivica Jurić postavlja pitanje o smislu patnje. I veli, da čovjek ne može živjeti autentično, dok ne prihvati svoju smrtnost; a tako i patnju i bolest. Kršćanin je svjestan, da Bog liječi čovjeka upravo patnjom. Neprihvaćanje patnje, jedna je od temeljnih značajki našega doba, iz kojega se rađa bezvoljnost, odnosno ateizam.

U rubrici Marijin mozaik, tekst pokojnog fra Petra Lubine, predstavljena je Gospa od Zdravlja u Splitu na Dobromu.

Fra Kristijan Stipanović u duhovnoj misli „Nema škole – ima škole“, prisjeća se mladenačkih dana, kada je kao ministrant bio u Gospinoj školi upravo u Splitu na Dobromu.

Slično razmišlja i Danijela De Micheli Vitturi, opisujući „Cjeloživotno živo učenje“, koje traje do kraja života, kao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu, od 2015., od kada se održavaju seminari o cjeloživotnom učenju.

Don Stanko Jerčić povezuje ekologiju i moral; i veli, da moramo biti svjesni moralne ekologije, jer živimo usred Božje divote, koju nismo naslijedili, prema drevnoj narodnoj mudrosti, od svojih djedova i očeva, nego smo je posudili od svojih potomaka.

Suradnica Nedjeljka Andrić Novinc zabilježila je dirljivu vjeroispovijed majke Marice iz Jaruga kraj Sikirevaca, koja je vjerna marijanska hodočasnica; upravo, jer je vjerovala Gospi, izdržala je sve životne nedaće.

Za mjesec studeni, na četiri stranice, donesene su različite novosti iz marijanskoga svijeta, kako iz Crkve u Hrvata, tako i Crkve u svijetu.

Duhovna misao sluge Božjega dobroga oca Ante Antića, odnosno citat iz knjige Miljokazi na putu svetosti, zapisi su upućeni vjernicima laicima.

Na omotnici je predstavljena župna crkva Gospe od Zdravlja u Nerezinama na otoku Lošinju.

Urednik fra Ante Branko, u rubrici Likovna kultura, opisao je Gospin kip pod nazivom: Majčin bunarić, to jest najpoznatijem marijanskom svetištu u Indiji, nazvano Lurd Istoka, a nalazi se u mjestu Velankanni u Bengalskom zaljevu. U čast ukazanja kod Gospina bunarića sagrađena je bazilika Gospe od Zdravlja, to jest Bijela Djevica od Zdravlja. Gospin lik s Isusom u naručju, prikazan je poput prave Indijke, odjevena u tradicionalnu indijsku nošnju, ovijena dugom svilenom haljinom. Bijelu Djevicu časte kako kršćani tako i hinduisti.