Iza nas je još jedna godina služenja, praćenja i zagovaranja prava izbjeglica i migranata, među kojima su i strani radnici te Hrvati povratnici. Naš tim od šest zaposlenika i 42 volontera tijekom 2025. godine pružio je podršku za 1.522 korisnika kroz 1.753 socijalne i kulturne asistencije, 941 pravnu pomoć, 299 psiholoških podrški te 27 tečajeva hrvatskog jezika. Od početka 2026. godine podršku smo pružili za 1.028 korisnika kroz više od 1.400 socijalnih i kulturnih asistencija, 757 pravnih pomoći i brojne druge aktivnosti usmjerene na uključivanje u društvo.

Svjetski dan izbjeglica ove godine obilježava se u trenutku kada brojni ratni sukobi, političke krize i humanitarne katastrofe diljem svijeta i dalje prisiljavaju milijune ljudi na napuštanje svojih domova. Prema posljednjem izvješću UNHCR-a, na kraju 2025. godine u svijetu je bilo 117.8 milijuna prisilno raseljenih osoba. U takvom kontekstu Europska unija započinje provedbu Pakta o migracijama i azilu, najveće reforme europskog sustava azila posljednjih desetljeća. Pakt stavlja naglasak na brze procjene i procedure povrata, što izaziva bojazan da bi pristup međunarodnoj zaštiti mogao postati značajno otežan. Ubrzani postupci će ostaviti manje prostora za individualnu procjenu svakog slučaja, posebno kada je riječ o ranjivim skupinama.

Pakt također otvara pitanje europske solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama. Ostaje za vidjeti hoće li novi mehanizmi doista pridonijeti ravnomjernijoj raspodjeli odgovornosti ili će razlike među državama članicama i dalje značajno utjecati na dostupnost zaštite i kvalitetu prihvata osoba koje traže međunarodnu zaštitu. Mi već niz godina apeliramo na veću razinu solidarnosti koju bi Hrvatska trebala iskazivati. S obzirom na broj udijeljenih međunarodnih zaštita smo na začelju Europske unije, pa je tako Hrvatska tijekom 2025. godine odobrila tek 24 azila i jednu supsidijarnu zaštitu, dok su u prvim mjesecima 2026. godine odobrena dva azila. Naša je zemlja jedna od rijetkih europskih zemalja koja već godinama ne sudjeluje u mehanizmima preseljenja izbjeglica, premda imamo kapaciteta pomoći značajnom broju ljudi.

Kroz naš svakodnevni rad s ljudima koji su u Hrvatskoj ipak uspjeli naći sigurnost i priliku za novi početak izravno svjedočimo izazovima s kojima se susreću, ali i njihovoj ustrajnosti, otpornosti i doprinosu zajednicama u kojima žive. Naši korisnici redovito ukazuju na poteškoće u pronalaženju odgovarajućeg smještaja, pristupu tržištu rada, priznavanju kvalifikacija stečenih u inozemstvu te dobivanju pravovremenih i razumljivih informacija. Dodatni izazov predstavlja nedostatak prevoditeljske podrške, koja je često ključna za ostvarivanje prava i pristup uslugama.

Naši korisnici često ističu da je upravo poznavanje hrvatskog jezika jedan od najvažnijih preduvjeta za zapošljavanje, obrazovanje i samostalnost. Zato je važno osigurati dostupne i kvalitetne programe učenja jezika, ali i podršku pri upoznavanju hrvatskog društva, institucija te prava i obveza koje prate život u Hrvatskoj. Uz to, našem je društvu potrebno više aktivnosti koje stvaraju prostore susreta stranaca i domaćih, te tako doprinose izgradnji povjerenja, smanjuju predrasude i strahove koji često proizlaze iz nepoznavanja. Na taj se način jačaju društvena kohezija, međusobno povjerenje i osjećaj zajedništva.

Pitanje dugoročne integracije posebno dolazi do izražaja kada govorimo o osobama raseljenima iz Ukrajine koje već četvrtu godinu žive pod privremenom zaštitom. Više od 25.000 raseljenih osoba iz Ukrajine od početka rata pronašlo je sigurnost u Hrvatskoj, te ovdje žive, rade, školuju se i aktivno sudjeluju u životu svojih lokalnih zajednica. U svakodnevnom radu sve češće susrećemo pitanja o budućnosti njihova statusa i mogućnostima dugoročnog ostanka. Dugotrajna neizvjesnost otežava planiranje obrazovanja, zaposlenja i obiteljskog života te može negativno utjecati na procese uključivanja koji su već započeli. Zato je važno pravodobno pružati jasne informacije o mogućnostima daljnjeg boravka i osigurati predvidiva rješenja za osobe koje se još uvijek ne mogu sigurno vratiti svojim domovima, ali i za one koji svoju budućnost vide u Hrvatskoj.

Na Svjetski dan izbjeglica želimo podsjetiti da integracija stranaca nije pitanje koje se tiče samo njih, već i čitavog društva. Način na koji ćemo odgovoriti na izazove integracije oblikovati će ne samo živote ljudi koji su u Hrvatskoj pronašli sigurnost, nego i društvo koje zajedno gradimo. Želimo da to bude uključivo društvo u kojem se ljudi osjećaju prihvaćeno, povezano i sposobno dati svoj doprinos zajednici, društvo koje potiče kulturu susreta, povjerenja i solidarnosti. U takvom društvu se različitosti ne doživljavaju kao prijetnja, nego kao prostor zajedničkog rasta. Nasuprot tome, društvo koje se zatvara u logiku straha, antagonizma i isključivosti uništava društvenu koheziju i gubi osjećaj zajedničkog dobra. Zato je domovina koju gradimo za izbjeglice i migrante zapravo domovina koju gradimo za nas same i za našu djecu, navodi se u Izjavi Isusovačke službe za izbjeglice povodom svjetskog dana izbjeglica.