„Postoje eksperti za znakove vremena koji sjaje u svome i u budućim naraštajima, dajući nam konture koje usmjeravaju i naše ideale. Jedan je od takvih Pedro Arrupe. U vremenu kada obilježavamo 40. obljetnicu njegovog osnutka JRS-a i 30 godina od njegove smrti, ideje i djelo tog isusovca čine se aktualnijima nego ikad“, ističe se u predgovoru o. Stanka Perice, ravnatelja Isusovačke službe za izbjeglice u jugoistočnoj Europi.

Isusovačka služba za izbjeglice u svom ishodištu ima Arrupeov mentalitet i pozvan je uvijek mu se vraćati. To je mentalitet građenja mostova među kulturama, koji je Arrupe brižno njegovao tijekom 27-godišnjeg djelovanja u Japanu. To je kultura bliskosti, koju je Arrupe izražavao bezgraničnom pažnjom prema svakom sugovorniku, do mjere da je u polu-šali razgovaranje s ljudima nazivao svojim hobijem.

Arrupeu je bilo jasno da se socijalna i ekonomska kriza svijeta može riješiti jedino novim civilizacijskim modelom. Njegova utopija bila je „društvo skromnosti”. Skromnost i ograničen stil života pitanje je opstanka čovječanstva. Pri tome se ne radi o odricanju, nego o otkriću da svojevoljna ograničenja obogaćuju i usrećuju čovjeka. Najdublje je Arrupeovo uvjerenje da svijet treba jedan ogroman pokret ljubavi. Krajnja posljedica toga može biti predanje vlastitog života: „Ljubiti druge do spremnosti polaganja vlastitog života za njih: ovih nekoliko riječi sadrže ključ rješenja osobnih i svjetskih problema”.

Hrvatsko izdanje knjige „Pedro Aruppe – svjedok i prorok“ grafički je oblikovao Hrvoje Orlović, izdavač je Isusovačka služba za izbjeglice, sastoji se od šest poglavlja u kojima autor Maier donosi pregled životnog puta istaknutog isusovca, njegov pogled na vjeru, poimanje pravde, interkulturaciju, sukobe i univerzalnost u svjetlu civilizacije skromnosti.

Dalekovidnost te ideje potvrđuje papa Franjo, koji u naše vrijeme poziva sve da preuzmu odgovornost spram budućnosti. U enciklici „Fratelli tutti“ upozorava kako prevladavajući civilizacijski model ljude vrednuje kao potrošače, te ih unatoč globalizaciji udaljava jedne od drugih promičući individualne interese, ali slabeći zajedničarsku dimenziju života. Novi civilizacijski model Papa vidi u izgradnji kulture susreta, paradigme koja se očituje u našem odnosu spram stranaca. Iz toga proizlazi civilizacijska odgovornost JRS-a, koju Papa ističe u pismu čestitke za 40. obljetnicu: „Vaše je svjedočenje Božje ljubavi u služenju izbjeglicama i migrantima ključno za izgradnju te kulture susreta, koja jedina može pružiti temelj za autentičnu i trajnu solidarnost u ime naše ljudske obitelji.“

Isusovačka služba za izbjeglice vidi izdavanje te knjižice kao dio svog doprinosa kulturi susreta. Osvrćući se na izvore, jasnije možemo gledati prema budućnosti. Ponosni na te izvore, želimo ih ponuditi i drugima. Kao što i Katolička crkva Arrupeov lik želi ponuditi za uzor svijetu, i stoga je 2018. godine započela proces njegove kanonizacije. Dijeljenje i primanje je znak otvorenosti, afirmacija potrebe za zajedništvom. Radujemo se što će nas čitatelji moći na ovom putu susresti, upoznati, i sigurni smo, zavoljeti – zaključuje u predgovoru o. Stanko Perica.