“Korizma je posebno vrijeme crkvene godine. Vrijeme obnove i obraćenja. Oslobađanja od zla. Vrijeme kada se više želimo sjetiti Boga i njegovoga glasa”, istaknuo je kardinal na početku slavlja, podsjetivši da u korizmi nadbiskup pohađa razne župe.

Obrativši se djeci na početku homilije, kardinal je upitao: “Jeste li zapamtili gdje se to Isus nalazio prema riječima Mateja evanđelista?”, te prepričao Isusovo preobraženje na gori Tabor pred trojicom apostola: Petrom, Ivanom i Jakovom o kojem govori Evanđelje. Istaknuvši Božji glas s neba prema kojem je Isus Božji Sin i Izabranik kojeg treba slušati, referirao se na suprotnosti koje predstavljaju Evanđelja I. i II. korizmene nedjelje.

“Prva korizmena nedjelja predstavila nam je napastovanje samog Isusa nakon što je 40 dana postio. Predstavila nam je djelovanje zla u svijetu koje napastuje i koje mami čovjeka. Zla koje odvraća čovjeka od pravoga puta. Od Boga. Druga korizmena nedjelja govori o preobraženju. O svjetlu. O tome kako je dobro biti uz Boga. O Dobru koje dolazi po Kristu Gospodinu. Stoga bismo mogli reći da je prva nedjelja nedjelja tame i zla, a druga Svjetla i Dobra. A to je zapravo i situacija našega života”, rekao je kardinal.

Podsjetio je kako je između tame zla koje se nameće, u ljudskome životu prisutno i dobro koje čovjek čini po nadahnuću Duha Svetoga. To dobro uvijek je, premda katkad tako ne izgleda, jače i ima snagu koja će trajati. Ono, nastavio je kardinal, otvara vječnost i dolazi od Boga koji je Dobro. Budući da je čovjek, stvoren na sliku Božju, pozvan je neprestano se ugledati u Boga, njegovu dobrotu i milosrđe. “Ipak, taj isti čovjek”, objasnio je kardinal, “obdaren je i slobodnom voljom te može iskoristiti taj neizmjerni Božji dar da slijedi Boga ili da Mu okrene leđa”. I to je stalna čovjekova situacija, upozorio je kardinal.

U nastavku homilije kardinal je pojasnio da je korizma posebno vrijeme kada se vjernici žele susreti sa svojim životom i s njegovim putom. Ona nije vrijeme u kojem je dovoljno nečega se odreći 40 dana, kako bi se nakon nje nastavilo po starome uobičajenom obrascu. “Ona je vrijeme kad smo pozvani ne samo na odricanje, nego na obraćenje na koje su nas pozvale riječi izgovorene na Pepelnicu kako bismo se što više približili Bogu”, rekao je kardinal. Pozvao je vjernike da prepoznaju ono što im u svakodnevnome životu priječi put do Dobra, ispovijedivši i oslobodivši se onoga što ne valja. Jer to je korizmeno vrijeme: definirati, izreći i distancirati se od onoga grešnog i nevaljalog te nikad ne zaboraviti koliko Bog, koji je milosrdan i koji uvijek oprašta, neizmjerno ljubi.

Osvrćući se na riječi pape Franje kako se Bog ne umara opraštajući čovjeku, kardinal je upozorio na opasnost da se čovjek umori te zaboravi i prijeđe preko toga, usidrivši se u svojoj zatvorenosti i tami.  “Danas smo vidjeli kako je Isus poveo na goru tri izabrana apostola kako bi im na gori, koja je znak svjetla, ukazao na svoju slavu i čovjeku pokazao kako je dobro biti uz Boga. A to je jedini smisao našega života. Iako su se u isto vrijeme oni i prestrašili, Petar je, ne misleći pritom na sebe, predložio učiniti tri sjenice. I to je situacija čovjeka pred Bogom, Božjom dobrotom i Božjim svjetlom”, pojasnio je kardinal, pozvavši vjernike da u ovome korizmenom hodu prepoznaju ono što im priječi put da u svakidašnjem životu žive bliže Bogu kao njihov konkretni korizmeni korak koji svatko najbolje zna, pritom ne smetnuvši s uma koliko im je Bog blizu, koliko ih ljubi i pomaže.

Na završetku homilije kardinal se pozvao na riječi apostola Pavla koji kaže Timoteju (2 Tim 1) da je Kristovom pojavom zasjao život dobra i svjetla. Život koji, po Evanđelju, zove na obraćenje. “Je li to moguće?”, upitao je kardinal. Utvrdivši da se milošću Božjom sve događa, a Božja je slava ona koja čovjeka privlači, homiliju je zaključio poticajem: “Otvorimo se Bogu i osjetit ćemo više mira, više smisla i više svjetla u svome životu”.

Prije završnoga blagoslova, kardinal je zahvalio župniku i župljanima na zajedništvu euharistijskoga slavlja, podsjetivši da od 9. do 15. ožujka, Hrvatski Caritas odlukom Hrvatske biskupske konferencije, provodi akciju Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini. Istaknuo je i Susret hrvatske katoličke mladeži kao veliki događaj vjere za koji se priprema Zagrebačka nadbiskupija.  “Kadgod se događa susret to je izmjenično davanje: onih koji primaju mlade i pokazuju svoju gostoljubivost te mladih koji dolaze i pokazuju da u svom životu žele slijediti Krista.  To je ujedno poziv svima nama da još bolje prepoznamo smisao i poziv Svetoga Evanđelja”, kazao je kardinal, preporučivši u molitve gostoljubivost domaćina u zajedništvu župne zajednice za SHKM.

Nakon euharistijskoga slavlja kardinal se susreo s prvopričesnicima, njihovim roditeljima i vjeroučiteljima. “Roditelji, pomozite djeci da zavole Isusa”, potaknuo ih je kardinal, objasnivši kako je prva pričest poseban i svečan dan u obitelji i župnoj zajednici za čije se slavlje oni maleni trebaju dobro pripremiti.

Kardinal se susreo i s članovima Župnoga pastoralnog i ekonomskog vijeća.