U koncelebraciji su bili fra Miljenko Hontić, provincijalni ministar, fra Ivan M. Lotar, župnik i rektor Bazilike, fra Ivan Karlić, gvardijan zagrebačkoga samostana u zajedništvu s drugim svećenicima Samostana i Gornjogradskog dekanata.

Rektor je na početku slavlja pozdravio sve nazočne, a napose Kardinala: „Kada ste posljednji puta bili ovdje, s velikom radošću ste proglasili ovu crkvu manjom bazilikom, 8.12.2022. godine. Od tada se na osobit način, Vašom potporom i blizinom, trudimo dostojanstveno i marljivo opravdati taj časni naslov.“ Potom je naglasio važnost ove svetkovine za Red franjevaca konventualaca: „Još od trinaestoga stoljeća, dakle svojih početaka, franjevački je red častio Blaženu Djevicu Mariju kao Bezgrešnu, pod upraviteljskom palicom generala Reda, velikoga teologa i duhovnoga velikana sv. Bonaventure koji 1263. godine u sve samostane uvodi proslavu današnje svetkovine. Stoljećima je Bezgrešna bdjela nad svojim sinovima, Malom Braćom, svojim zagovorom i majčinskom blizinom.

Na Generalnom Kapitulu u Rimu, u svibnju 1719. godine, general Reda franjevaca konventualaca, fra Carlo Giacomo Romilli iz Bergama proglašava i određuje da se u svim našim samostanima na najsvečaniji način obilježava svetkovina Bezgrešnoga Začeća. Od 8. prosinca 1854. ovaj je dan svečano proglašen svetkovinom za cijelu Crkvu. 7. svibnja 2020. godine, sadašnji general našega Reda fra Carlos Trovarelli, pri Generalnoj Kuriji franjevaca konventualaca u bazilici Svetih Dvanaest Apostola, nakon 300 godina, obnavlja posvetu Reda i sve braće Majci Božjoj. Drago nam je što smo dio ovoga prekrasnoga kontinuiteta milosti.“

Kardinal je u svojoj homiliji istaknuo: „U adventskom hodu što ga zajedno prolazimo svoj pogled danas posebno usmjerujemo na Mariju, razmatrajući otajstvo njezina Bezgrješnoga Začeća. Ovaj je blagdan Djevice Marije za nas vjernike značajno adventsko slavlje, a svetkovina Bezgrješnoga Začeća Blažene Djevice Marije veoma je draga katoličkom puku.“ – razjasnivši potom razliku između Marijina Bezgrešnog Začeća i Isusova Djevičanskog Utjelovljenja. Naglasivši misterij prisutnosti zla u našoj naravi i Marijine izuzetosti iz toga, rekao je: „Što je to što čovjeku nedostaje već po rođenju?

O tome govori današnje prvo misno čitanje. U praskozorje čovječanstva ušlo je zlo u svijet po grijehu naših praroditelja. Oni su izgubili prijateljstvo s Bogom i narušeno je njihovo međusobno povjerenje zbog grijeha kojim su se udaljili od Boga. Istočni grijeh predstavlja nedostatak izvorne svetosti i pravednosti kojom su Adam i Eva bili od Boga obdareni po stvaranju. Zbog toga svako ljudsko biće koje dolazi na svijet, rađa se – zbog pada praroditelja – s nedostatkom izvorne svetosti i pravednosti. Dragi vjernici, upravo nasuprot toj činjenici, Crkva danas slavi otajstvo Marijinog Bezgrješnoga Začeća.

Marija je došla na svijet bez toga nedostatka. Ona je jedino stvorenje, jedino ljudsko biće, što ga je Bog od početka sačuvao u prijateljstvu sa sobom. Marija je od samoga početka svoje životne egzistencije bila puna milosti, živjela je u punom prijateljstvu s Bogom. To prijateljstvo s Bogom mi možemo i moramo mukotrpno stjecati tijekom svega svoga života. Naime, sakrament krštenja daje nam Kristov milosni život, briše istočni grijeh i vraća nas k Bogu. Ipak posljedice grijeha na oslabljenu i zlu sklonu narav i dalje ostaju u nama, te nas izazivaju na duhovnu borbu.“

Kardinal je potom rastumačio korijen otajstva Bezgrješnoga Začeća te Marijinu uključenost u djelo otkupljenja: „Dok smo mi otkupljeni vjerom, u krštenju, Marija, Spasiteljeva Majka, “unaprijed” jest otkupljena po svome Sinu. Ona je otkupljena na jedinstven i izvanredan način. To napominje i današnje evanđelje kad objašnjava kako je Marija reagirala na Anđelov pozdrav: „Na tu se riječ ona smete i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav“. Ni Marijin život nije bio bez dubokih izazova.“

O važnosti Marijine blizine u našem kršćanskom životu i, posljedično, o životu u zajedništvu s Bogom, dodao je: „Braćo i sestre, grijeh i zlo razara ljudske odnose, stvara podjelu među nama, nemir u nama, udaljava nas od Boga. Što je ljudska osoba bliža Bogu, to je bliža i ljudima. Ta je osoba bliska i samoj sebi. Marija može biti bliska svima nama samo zato što je s Bogom i sudjeluje u Božjoj otvorenosti. Bog nam je  blizu, bliže nego što smo mi sami sebi. Samo oni koji su s Bogom istinski su bliski ljudima. Upravo ta blizina s Bogom, to prijateljstvo s Bogom, približava Mariju nama.

Svatko joj može odmah pristupiti, svatko je siguran u Majčinu solidarnost s djecom koja pate, osobito koja pate zbog krivnje. Samo zato što znamo da u Mariji nema sumnje, da u njoj nema ni sjene sebičnosti, možemo pristupiti Mariji s punim povjerenjem, znajući da nas razumije, upravo zato što je s Bogom i u Bogu. Baš zato što je puna ljubavi, Ona bezuvjetno voli.  Upravo zato što je puna istine, Ona nam pomaže da i mi budemo istinoljubivi. Tako vidimo da upravo Marijino Bezgrješno Začeće približava Majku Božju svakome od nas i pomaže nam da shvatimo život, da pronađemo hrabrost da istinski živimo.“

Na kraju je svima poručio: „Dragi vjernici, ako mislimo da život bez grijeha nije moguć, Marija nam govori: Hrabro sinko, hrabro kćerko, biraj život! Isto ono što je Bog rekao Izraelu, to Marija ponavlja nama. Život biraj, biraj ljubav, biraj istinu, biraj Boga. Marija je dočekala Isusa s vjerom i s ljubavlju ga dala svijetu. To je ujedno i naš poziv i naša misija, poziv i misija Crkve: dočekati Krista i dati ga svijetu, da se svijet spasi po njemu. Današnja svetkovina Bezgrješnog Začeća sja poput svjetionika u vremenu Došašća, koje je vrijeme budnog i pouzdanog iščekivanja Spasitelja. Dok napredujemo prema Bogu koji dolazi, ugledajmo se Mariju koja ‘sjaji kao znak sigurne nade i utjehe putujućem Božjem narodu’.“

Liturgijsko pjevanje je predvodio župni zbor bazilike sv. Antuna „Tomislav Talan“, pod ravnanjem dirigenta mo. Gorana Jerkovića, uz orguljsku pratnju mo. Milana Hibšera. Na kraju svete mise, kardinalu i svim nazočnima, zahvalio je provincijal, fra Miljenko, uručivši Uzoritome prigodan zahvalni dar i čestitajući mu slavlje zlatnoga svećeničkoga jubileja.