Kardinal Bozanić predvodio misu zadušnicu za papu Ivana Pavla II.

Zagreb, (IKA) – Teško je i nabrojiti što je sve za nas Papa učinio: prepoznavao je naše korijene i povijest vjere; divio se našim uzorima svetosti; naglašavao kulturu i obiteljske vrijednosti; branio naša vjerska i nacionalna prava; pastirskom riječju hrabrio i usmjeravao pogled prema budućemu, istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić na misi zadušnici za papu Ivana Pavla II. koju je predvodio 4. travnja pred oko deset tisuća vjernika okupljenih u zagrebačkoj katedrali i ispred nje. Ukazujući da riječ “hvala” povezuje Hrvatsku s blagopokojnim Papom, kardinal je rekao da smo ga osjećali svojim, ponekad ga “posvojili”, jer smo s divljenjem promatrali s koliko nas je blagosti razumio kad drugi nisu mogli ni htjeli razumjeti; blažio boli kad mnogi nisu vidjeli ni rane, a kamoli ih vidali; strepio s nama i bdio nad nadom, kad su drugi smatrali da nemamo pravo čak ni na nadu.

Podsjećajući na tri Papina pohoda Hrvatskoj, kardinal je kazao da oni ostaju dragulji hrvatske duhovnosti. Podsjetio je i da je Papa dva puta posjetio zagrebačku katedralu, u trenucima kada je i Crkvi kod nas te narodu trebala ne samo njegova riječ, nego i njegova prisutnost. Pri tome je prokomentirao da koliko god se htjelo Papino djelovanje svesti na političko ili socijalno, ono je izraslo iz teološke istine Otkupljenja. Sveti Otac hodočasnik mira, radosti, zajedništva, ekumenizma, istinskoga čovjekoljublja, građenja mostova, pomirenja, čuvanja kulture života, promicanja pravednosti, hodočasnik je koji je uvijek htio obradovati istinom o čovjeku, kazao je kardinal, podsjetivši da je Sveti Otac kako u svijetu, tako i kod nas, tražio ponajprije malene i siromašne, obespravljene i daleke i do njih dopirao, čak i onda kad je bio ograničen protokolarnim okvirima.

Spominjući da su među prvim riječima koje je papa Ivan Pavao II. uputio vjernicima kao Petrov nasljednik bile “Ne bojte se!”, kardinal je prokomentirao da je Sveti Otac znao je da svijet i povijest ne mijenja on, čovjek u odgovornoj službi Petrova nasljednika, nego Duh Božji koji mu je davao snage da i u najvećim tjeskobama, na najrazličitijim mjestima ima snage živjeti i nositi riječi uskrsnuloga Krista: Ne bojte se! Znao je da su one potrebne čovjeku u neslobodama totalitarizama; znao je da su potrebne u hodu prema zajedništvu i pomirenju; znao je da te riječi moraju probiti zidove crkvenoga nejedinstva i zatvorenosti među narodima i religijama. Baš je njih ugradio u svoja brojna hodočašća, da bi u najudaljenijim krajevima svijeta u savjestima ljudi ponovno osnažio sigurnost da postoji netko tko drži u rukama ključeve svijeta koji prolazi i ključeve smrti i podzemlja.

U propovijedi je kardinal istaknuo da je Ivana Pavla II. doživljavao kao mistika, karizmatika i proroka. Osjećaj blizine čovjeka koji je mistik osobno je doživio u automobilu putujući zajedno sa Svetim Ocem od Zagreba do Marije Bistrice 3. listopada 1998. godine. Papa je kao mistik bio vezan, sljubljen s Misterijem, s Božjim otajstvom; iz njega je crpio svjetlo za trajno drukčiji i nov pogled na događaje i ljude – evanđeoski pogled koji je zahtjevan i, kako je rekao kardinal, možda baš zbog toga razloga neki ga nisu mogli do kraja razumjeti.

Papa kao karizmatik, prema kardinalovim riječima, do posljednjeg je časa bio vezan uz ljude koji su ga smatrali dijelom sebe, on je osvojio srca jednostavnošću pristupa, uvjerljivošću nastupa, pronicavošću i toplinom pogleda. Kardinal je pri tome ukazao da je Papa imao srca za čovjeka gurnuta u tamu nemilosrdnosti, znao je koje riječi on treba izgovoriti jer su drugima oduzete. Papa je osjećao gdje je pravda naroda i pojedinaca ugušena i gdje je istina zaboravljena. On je našao snage za traženje i promicanje opraštanja, kad su se tražili razlozi i različita prava da se drugima ne oprosti i, konačno znao je da nada ne smije gasnuti.

Papa kao prorok više puta je ostao usamljen u pustinji svojih viđenja, Božji čovjek pritisnut težinom križa, ali istodobno i na njega oslonjen, rekao je kardinal, istaknuvši da ima koraka Ivana Pavla II. koji ostaju zadaćom, a koji se ne smiju prešutjeti ni onda kad ih se do kraja ne razumije. Glas proroka ne gubi se u našim nejasnoćama i ljudskim neslaganjima, glas proroka traži istinu u dubini srca, kazao je.

Kardinal Bozanić u propovijedi je istaknuo i da je Ivan Pavao II. svojim životom, i kao čovjek koji je znao komunicirati suvremenim medijima, rabiti razne govore u evangelizaciji, i kao patnik ljude učinio osjetljivima na znakove te da je na razne načine želio prenositi Božju istinu o čovjeku.

Riječi zahvale na kraju mise izrekao je apostolski nuncij u Hrvatskoj nadbiskup Francisco-Javier Lozano, posebice zahvalivši kardinalu Bozaniću, kazavši da njegove riječi pune ljubavi i odanosti izražavaju ne samo njegovu vjernost Petrovu nasljedniku, nego i privrženost cijeloga hrvatskog naroda Svetome Ocu. Zahvaljujući svim sudionicima mise zadušnice, nuncij Lozano je rekao kako izrazi osobite simpatije prema Svetome Ocu, suosjećanje u ovim žalosnim trenucima i toliki znakovi poštovanja i privrženosti koje je pratio putem medija u svim dijelovima Hrvatske, potvrđuju koliko je hrvatski narod ljubio papu Ivana Pavla II. Velikog. Nadbiskup Lozano istaknuo je da će povijest u svoje vrijeme procijeniti njegovo mjesto i ulogu, ali već sada možemo bez straha izjaviti da se nalazimo pred pontifikatom koji je bio jedan od najplodnijih, najvažnijih, duboko obnoviteljski u ovim posljednjim stoljećima, a može se reći i u povijesti Crkve. Potom je zagrebački pomoćni biskup Josip Mrzljak zaželio kardinalu sretan put u Rim, gdje će sudjelovati u pogrebnim obredima za Ivana Pavla II., u radu Kardinalskoga zbora i zatim u konklavi. Biskup Mrzljak spomenuo je da će prvi puta u povijesti u Sikstinskoj kapeli biti dva kardinala iz hrvatskog naroda kardinal Bozanić i kardinal Vinko Puljić. Uz kardinala Bozanića, nuncija Lozana, biskupa Mrzljaka u misnome slavlju sudjelovali su i pomoćni biskupi Valentin Pozaić i Vlado Košić, vojni biskup Juraj Jezerinac, umirovljeni nadbiskupi splitsko-makarski Ante Jurić i zadarski Marijan Oblak te brojni svećenici.

Na misi su bili nazočni najviši predstavnici državne vlasti predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks i predsjednik Vlade Ivo Sanader, posljednji državnik kojega je Sveti Otac primio u službenu audijenciju. Na misu zadušnicu došli su i predstavnici drugih kršćanskih Crkava i vjerskih zajednica, među kojima su bili muftija Ševko Omerbašić, srpskopravoslavni metropolit zagrebačko-ljubljanski i cijele Italije Jovan Pavlović te glavni tajnik Saveza baptističkih crkava Željko Mraz.