Okupljene hodočasnike u homiliji je pozvao je da uvijek ostanu pod okriljem Kristova križa ljubavi, i usklade svoje djelovanje s kršćanskom slobodom te im poručio: „Usudite se ponositi Kristovim križem upirući pogled u svetog Marka Križevčanina i blaženog Alojzija Stepinca!”

„Markovo vrhunsko svjedočanstvo mučeništva blista i danas kao svijetli primjer evanđeoske dosljednosti koju treba imati u svim životnim odlukama, a posebno opasnostima kojih ni danas ne manjka u redovitom kršćanskom životu”, rekao je kardinal.

„Sv. Marko Križevčanin je svijetli simbol mukotrpne povijesti i hrabre vjernosti hrvatskih vjernika. On nam svijetli kao divan primjer Kristova učenika koji se poput gotovo našega suvremenika bl. Alojzija Stepinca i mnogih vjernih kršćanki i kršćana nedavne i davne hrvatske povijesti znao suočiti sa svakovrsnim patnjama da ne bi postupio protiv vlastite savjesti“, rekao je kardinal.

Sv. Marko podnio je mučeništvo u Košicama zajedno s jednim Poljakom i jednim Mađarom, podsjetio je kardinal Bozanić, dodavši da bi ta činjenica mogla biti poticaj i za današnje europsko zajedništvo, za obnavljanje i utvrđivanje eklezijalnih i drugih veza s Crkvama, narodima i državnim zajednicama srednjoeuropske katoličke baštine.

Kardinal Bozanić istaknuo je kako je „sv. Marko noseći naziv ‘Križevčanin’ ovaj lijepi hrvatski grad unio u duhovni vidokrug europske i svjetske svetosti, kršćanske kulture i svetosti koja obvezuje”. Potaknuo je vjernike da poučeni njegovim svjedočanstvom mole za dosljednost u svakodnevnom životu: za dosljednost u našim obiteljima, u obiteljskoj molitvi, u rađanju i odgajanju djece, u poletu i velikodušnosti naših djevojaka i mladića koji će se odvažiti plivati i protiv struje, u obrazovanju, u spremnosti za žrtvu za drugoga, u ljubavi prema Crkvi, u ljubavi prema Domovini, u ljubavi prema siromasima, u gospodarstvu, u brizi za kulturna dobra, za baštinjenu zemlju i okoliš, za naše livade i polja. Ako krenemo drugim putem na kojemu nema znaka i okrilja Kristova križa, zavladat će oholost koja u pustoši sebičnosti guši ljude, upozorio je kardinal Bozanić.

Poželio je da srca vjernika budu ispunjena nepokolebivim povjerenjem u Boga, te okupljene pozvao promiču pouzdanje i pobožnost prema presvetoj Bogorodici Mariji, gaje ljubav prema Crkvi Kristovoj, poštuju i čuvaju obitelj kao temeljnu sastavnicu i crkvenoga i društvenoga života. Kad je obitelj zdrava, nema te snage koja bi mogla razoriti i pojedinca i narod. A zdravlje obitelji mjeri se životom prema Božjem naumu i njegovim zapovijedima.

Brojne hrvatske biskupe, svećenike i vjernike koji su sudjelovali u proslavi pozdravio je domaćin bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Istaknuo je da sveti Marko Križevčanin i danas potiče i usmjerava svoj narod i Crkvu da na kršćanskim korijenima europske kulture i civilizacije promišlja svoju sadašnjost i budućnosti. Samoj misi, koju su animirali udruženi križevački crkveni i svjetovni zborovi i izravno prenosio Hrvatski katolički radio, prethodila je procesija od konkatedralne crkve Sv. Križa kroz središte Križevaca do Trga J. J. Strossmayera, mjesta slavlja.

Ovogodišnjom proslavom svetkovine sv. Marka Križevčanina obilježena je i 400. obljetnica smrti sv. Marka Križevčanina. Tom prilikom u danima devetnice te na dan proslave 7. rujna u crkvi Sv. Ane izložen je na štovanje svečev relikvijar. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Marka Križevčanina svetim 2. srpnja 1995. godine. Intenzivnije štovanje bl. Marka počelo je u vrijeme župnika Vida Cipriša, koji je ishodio da crkva sv. Ladislava u križevačkome Gornjem gradu dobije kao suzaštitnika bl. Marka te je počeo izdavati župni list Krizinus, a 1969. godine organizirao je veliku svečanost u prigodi 450. obljetnice mučeništva bl. Marka Križevčanina, koju je s hrvatskim biskupima, svećenicima i Božjim narodom predvodio pročelnik Kongregacije za nauk vjere kardinal Franjo Šeper. Otad počinju i godišnja proštenja Markova blagdana u njegovu rodnom gradu Križevcima, kod njegove crkve.