Spori povratak počeo je u jesen 2017. godine, nakon poraza Kalifata i trenutačno se više od 46% obitelji toga kraja vratilo svojim kućama, dok se u isto vrijeme ostvaruju projekti obnove sela koje vodi Papinska zaklada ‘Pomoć Crkvi u nevolji’, a koje financiraju vlade zapadnih zemalja i međunarodni donatori.

Složenija je situacija u Mosulu u koji se vratilo tek nekoliko desetaka kršćana od ukupno 15.000 njih koji su napustili taj, drugi po veličini, irački grad. Radovi u Mosulu još nisu počeli jer nedostaje stabilna mjesna uprava. Međunarodne nevladine organizacije i organizacije koje su vezane uz Crkvu, ne mogu započeti s projektima jer nedostaje sigurnost i sredstava je sve manje, rekao je za agenciju AsiaNews župnik iz biskupije Amadiye o. Samir Youssef, koji se posljednjih godina brinuo za tisuće kršćana, muslimana i jezida koji su 2014. pobjegli iz Mosula i iz Doline Ninive.

Kardinal Fernadno Filoni, pročelnik Kongregacije za evangelizaciju naroda, koji je od 2001. do 2006. godine bio apostolski nuncij u Iraku i Jordanu, za Radio Vatikan izjavio je da mu se čini da Irak pokušava dati političko rješenje, a potom i zakonodavno. Sadašnji kaldejski patrijarh također traži način kako bi kršćanima bila zajamčena sva prava. Naime, svi, manjina i većina, imaju pravo živjeti u svojoj zemlji, te da im budu osigurana njihova građanska i vjerska prava i slobode.

Mir je ono čemu se svi nadamo, rekao je kardinal Filoni. To se ne odnosi samo na današnju situaciju, nego inače na odnose između kršćana i muslimana, to jest na odnose između većine i manjine. Kršćani su uvijek bili cijenjeni, kada sam bio nuncij, ali i u mnogim drugim razdobljima, kao čimbenik napretka u iračkom društvu, jer predstavljaju alternativu, koja bi u suprotnom bila kopija tipične islamske vizije.

Kršćani su bogatstvo jer na kraju brane prava svih. Premda su irački kršćani bili proganjani na različite načine i kroz različito vrijeme, uvijek su bili vrlo otvoreni za opraštanje, pomirenje i suživot.

Povratak je vrlo spor. Ako nema nacionalnih i međunarodnih zakonskih jamstava za njihov dostojanstven i slobodan život, teško će se vratiti. Obnova je povezana s brojnim kršćanskim, katoličkim i međunarodnim organizacijama, no projekti podrazumijevaju mnoge probleme. Može se obnoviti kuća, zgrada, trg, no može li se obnoviti narod koji je tu živio prije nekoliko godina?

Stvari se ne mogu vratiti kakve su bile u prošlosti, no sigurno se nešto može povratiti jer naši su kršćani općenito bili vezani uz zemlju, ali moraju imati građanske, nacionalne i međunarodne uvjete. Spasiti ljude znači spasiti povijest, kulturu, zajednice i društvo, poručio je kardinal Filoni.