Dok se svjetski čelnici okupljaju u Dubaiju na godišnjoj konferenciji UN-a o klimatskim promjenama COP28, na pregovore će biti spremna utjecati i nova skupina za zagovaranje te teme. Prvi put u svojoj povijesti, konferencija ugošćuje vjerski paviljon, gdje će se okupiti vjerske skupine i vođe iz cijelog religijskog spektra kako bi pokazale središnju ulogu religijskih zajednica u suočavanju s klimatskom krizom.

COP28 religijskim zajednicama predstavlja povoljan trenutak da se okupe kako bi utjecale na klimatske pregovore. Rastuće globalne temperature i nepobitni znakovi ekološke nevolje manifestacija su našeg nemara. Više nego što tek šteti našem planetu, klimatska kriza ugrožava ljudski život. To već utječe na sve aspekte društva.

Služeći u upravnom odboru Catholic Relief Servicea, globalnoj organizaciji za pomoć, naučio sam kako su ekstremni vremenski uvjeti učinili život gotovo nemogućim za one koji žive na rubu društva. Rog Afrike se, primjerice, tek počinje oporavljati od svoje najveće suše u posljednjih 40 godina, one koja je desetkovala stoku i uništila sposobnost ljudi da zarađuju za život.

Godine 2022. u Pakistanu su katastrofalne poplave ostavile trećinu zemlje pod vodom. To je katastrofa za koju pakistanska vlada kaže da je izravno povezana s klimatskim promjenama. U 2020. uragani Eta i Iota – najteže prirodne katastrofe koje su pogodile Srednju Ameriku u više od 20 godina – uništili su sredstva za život desecima tisuća obitelji, što je dovelo do ogromnih humanitarnih potreba, također do prisilne migracije.

Posve je očito da su najviše pogođene zemlje i ljudi, oni koji su najsiromašniji na svijetu i koji su najmanje pridonijeli krizi. Najranjivije populacije ponovno plaćaju cijenu izbora bogatijih i moćnijih nacija. U svom radu kao voditelj nadbiskupije Newark slušam priče doseljenika iz raznih krajeva svijeta koji pristižu u naše župe i crkvene ustanove. Dolaze tražeći utočište od situacija koje su im nametnuli drugi, zbog odluka koje potkopavaju njihovu mogućnost da se održe na svojoj zemlji ili uzdržavaju svoje obitelji.

Vjernička zajednica, sa svojim golemim dosegom i moralnim autoritetom, ima ključnu ulogu u stvaranju promjene kakvu trebamo vidjeti. Papa Franjo pokazao je put kao nepokolebljivi zagovornik zaštite okoliša. U svojoj enciklici iz 2015. Laudato si’ i u pratećem dokumentu Laudate Deum, objavljenom ranije ove godine, pozvao je na duboko ekološko obraćenje u kojem moramo uskladiti svoja duhovna uvjerenja te naša djelovanja prema planetu i jedni prema drugima.

Sveti Otac planirao je govoriti na COP28, ali je svoje planove otkazao zbog bolesti. No njegova će poruka o okolišu biti glasna i jasna u Dubaiju. Kao što je Franjo napisao u Laudato si’, naš „odnos s okolinom neodvojiv je od našeg odnosa s drugima i s Bogom“ (119).

Na COP28 svjetski čelnici, uključujući izaslanstvo SAD-a, moraju slušati zemlje u razvoju, kojima je potrebna ogromna pomoć da se prilagode klimatskim promjenama, također i dok se oporavljaju od gubitaka koje su već pretrpjele. Svjetski čelnici moraju održati svoja obećanja da će tim zajednicama pružiti veću financijsku potporu.

Sat otkucava. Moramo djelovati brzo i jedinstveno. Sastanak na vrhu COP28 mora značiti duboku transformaciju, osiguravajući potporu onima koji su nerazmjerno pogođeni klimatskom krizom, dok istovremeno donosi pravedne političke promjene koje osiguravaju bolju budućnost.

Kada se naša djeca i unuci budu osvrtali na ovaj trenutak, sudit će nam po našim postupcima i odlukama. Kao ljudi vjere, moramo biti na visini prilike, osiguravajući da naše nasljeđe bude jedinstvo, težnja zajedničkom prosperitetu i jednakosti te nepokolebljiva predanost očuvanju našeg zajedničkog doma.