Kardinal Parolin predvodio misno slavlje u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca

Na misnom slavlju koncelebrirali su zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, riječki nadbiskup i metropolit Ivan Devčić, splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić, splitsko-makarski nadbiskup koadjutor Dražen Kutleša, hrvatski biskupi, redovnički provincijali i okupljeni svećenici.

Na početku misnoga slavlja kardinal Bozanić pozdravio je sve okupljene i zaželio dobrodošlicu kardinalu Parolinu. „Nazočnost uzoritog gospodina kardinala, državnog tajnika, najbližeg suradnika našeg pape Franje, velika je radost za sve nas“, istaknuo je zagrebački nadbiskup i dodao kako ovo nije prvi posjet kardinala Parolina Zagrebu: „U posebnom nam je spomenu sveta misa koju je uzoriti kardinal slavio u našoj prvostolnici. Ne možemo zaboraviti spontanu gestu kardinala Parolina kad se na kraju euharistijskog slavlja uputio prema grobu blaženog Alojzija Stepinca i tu se dugo zadržao u tihoj molitvi“.

Spominjući se potresa kardinal Bozanić podsjetio je na štetu koju je nanio stambenim objektima te središtima državnih, kulturnih i crkvenih institucija. „Uzoriti kardinale, od srca Vam zahvaljujem što ste željeli ovdje s nama slaviti svetu misu u ovom prostoru koji simbolizira rane potresa te s onima koji nose u sebi posljedice potresa. Tijekom prošle dvije godine suočavali smo se s izazovima pandemije Covida-19 i paralelno s teškim posljedicama potresa. Mi kao vjernici i u takvim smo situacijama iskusili vitalnost Crkve, u spremnosti i odgovornosti svećenika, u razumijevanju i ustrajnosti kršćanskog života vjernika. Crkva živi gdje se slavi Euharistija i prakticira sakramentalni život. Zahvalni smo zbog velikog odaziva vjernika na sakrament ispovijedi. Zahvalni smo za darove svećeničkih i redovničkih zvanja, koji pomlađuju našu Crkvu. Ugodno nam se doimala velikodušnost mladih vjernika, koji su za vrijeme pandemije, spremno priskočili u pomoć stradalima od potresa“.

Kardinal Bozanić na kraju je poručio: „U ovom euharistijskom slavlju, živeći u složenim i nesigurnim vremenima, kada je u mnogim dijelovima svijeta ugrožena sigurnost ili čak narušen mir, odazivamo se na opetovane pozive Svetog Oca ujedinjeni sa svekolikom Crkvom u molitvi za prestanak rata. Bogu uzdižemo usrdnu molitvu za dar mira, preporučujući mu sav svijet, Europu i posebno Ukrajinu. Uzoriti kardinale, duboko zahvalni i počašćeni Vašom nazočnošću među nama, otvorena srca očekujemo Vašu riječ i molimo Vas da prenesete papi Franji naše duboke osjećaje bliskosti, zajedništva i povezanosti u molitvi“.
Tumačeći liturgijska čitanja kardinal Parolin u homiliji je istaknuo kako je Gospodinov Uskrs i naš Uskrs; „to je prijelaz’, nadilaženje granica vidljivog i smrtnog, ljudskog i privremenog da bi ušli i živjeli u božanskom životu. Taj prijelaz nam govori, da se svaka kriza u kojoj smrt pokušava ovladati životom, preobražava u Kristu i vodi do neočekivanog ponovnog rađanja“.

Kardinal Parolin kazao je kako su misterij Kristova utjelovljenja i otkupljenja povezani. „Isus je jasan odgovor na tamu, on otvara nove horizonte i nitko ne mora ostati u tami: „Ja – Svjetlost – dođoh na svijet da nijedan koji u mene vjeruje u tami ne ostane“. Svjetlost nije došla osuditi. Ona ne može osuditi, samo prosvjetljuje. „Svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka dođe na svijet“ (Iv 1, 9) rekao je Ivan u Prologu svog Evanđelja. Svjetlost pomaže razlučiti, razumijete, ona približava. Osuda – objašnjava Isus – događa se u prihvaćanju ili odbijanju. Svjetlo otkriva i olakšava prihvaćanje ili odbacivanje, omogućava da vidimo prisutnost sakrivenih dijelova prekrivenih tamom“.

Citirajući papu Franju kardinal Parolin naglasio je da „Tko čini djela istine, odnosno tko čini dobro, dolazi k svjetlosti, osvjetljava puteve života. Tko hodi u svjetlosti, tko se približava svjetlosti, ne može, a da ne čini dobra djela“ (Papa Franjo, Angelus, 14. ožujka 2021.).

Kardinal Parolin osvrnuo se i na stvarnost pandemije i potresa koje smo živjeli prethodne dvije godine. „Posljednje dvije godine živjeli smo u mraku pandemije pred kojom smo se našli u tami ne znajući kako postupiti, ne znajući jasno što učiniti. Svaki pokušaj rješenja činio se neadekvatnim. Ovdje u Hrvatskoj, posebice u Zagrebačkoj nadbiskupiji i Sisačkoj biskupiji, doživjeli ste i iskustvo dvaju razornih potresa (u ožujku i prosincu 2020. godine), što pokazuje i ovaj privremeni liturgijski prostor, izgrađen tako da Crkva može nastaviti biti Svjetlo koje prosvjetljava i biti ojačana Svjetlom“.

Istaknuo je kako „krize pozivaju na razlučivanje jer su potrebna pojašnjenja, odabiri i odluke. Svjetlost koja proizlazi i koja nam je darovana Kristovim Uskrsnućem i koja nastavlja živjeti u Tijelu Kristovu, čini i nas živom prisutnošću Svjetla u službi utjehe, autentične solidarnosti i horizonta novog života u Duhu“.

„Našavši se ovdje, u ovom privremenom prostoru, unatoč njegovom skladnom dostojanstvu, doživljavamo želju, ali i određenu nostalgiju za vječnom ljepotom, koja nadilazi prostor i vrijeme i odražava Svjetlost jer svaka je ljepota stvorena od duha. Istovremeno ova privremenost podsjeća nas na relativiziranje materijalnog i dovodi nas u dubine stvarnosti i bitnog: svjetlo u tami svijetli (usp. Iv 1,5)“.

Govoreći o svecima i blaženicima koji su jasan primjer Kristove radosti spomenuo je Gospu Trsatsku i blaženoga Ivana Merza čiji su se spomendani slavili jučer (10. svibnja) te sv. Leopolda Bogdana Mandića koji se slavi sutra (12. svibnja). „Njegov primjer pokazuje nam dubinu kako ne bismo zaboravili u čemu je snaga Crkve, kako bi nas udaljio od površnosti koja potamnjuje Otajstvo. Prekosutra usmjeravamo svoja srca Majci, slaveći Gospu Fatimsku. Potaknut upravo njezinom blizinom, nedavno je (na Svetkovinu Navještenja Gospodinova, 25. ožujka 2022.) papa Franjo u zajedništvu sa svim biskupima posvetio cijeli svijet, a posebno Rusiju i Ukrajinu, Bezgrešnom Srcu Marijinu, moleći za mir, prvi dar Uskrsloga svojim učenicima“.

Na kraju homilije kardinal Parolin istaknuo je kako se „u ovom liturgijskom prostoru, unatoč njegovoj privremenosti, nalaze se jasni vrlo dirljivi znakovi. Prva je prisutnost živog Krista među nama, u nama, u njegovoj Crkvi. Ova njegova prisutnost izražena je i u drevnoj slici Krista Pantokratora. Evo nas zatim pod pogledom Majke Božje Bistričke, nacionalne zaštitnice, naše nebeske Majke koja je na radikalan način doživjela moć tame, uzdajući se u Svjetlo čak i kada se činila poražena; ostajući blizu svoga Sina koji nam ju je dao i njoj nas povjerio, da zajedno hodamo s njezinom ohrabrujućom svjetlošću. Među tim znakovima nije mogao izostati svjedok Kristova svjetla tako drag svim Hrvatima: blaženi Alojzije Stepinac. U ovim ratnim vremenima u Europi vrijedi uteći se njegovom zagovoru. I mi danas, poput njega tada, suočeni smo sa zlom koje se rađa u srcima ljudi i nastoji zaposjesti umove i duše“.

Prije završnog blagoslova kardinal Parolin istaknuo je kako mu je ovo svečano misno slavlje bilo duboko duhovno iskustvo i prilika da u molitvi Gospodinu preporuči sve biskupe, svećenike, redovnike, redovnice, vjernike laike, sve ono što oni upućuju kao molitvu Gospodinu, a na osobit način i domovinu. Nadodao je da prenosi pozdrave, molitve i blagoslove pape Franje i istaknuo: „U ovom trenutku moja je želja da budete svjesni da ste duboko ukorijenjeni u iskustvo vjere s tolikim predivnim svjedocima vjere, počevši od bl. Alojzija Stepinca, i upravo tako ukorijenjeni u vjeri možete gledati u budućnost i stati pred sve izazove koji su pred vama noseći upravo ono svjetlo o kojemu smo pokušali razmišljati na temelju današnje evanđeoske riječi“.

Kardinal Parolin stigao je u posjet Hrvatskoj na poziv HBK prigodom 30. obljetnice priznanja Republike Hrvatske te 25. obljetnice ratifikacije triju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske. Tijekom dana susreo se s hrvatskim biskupima u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji te djelatnicima ureda i ustanova HBK. Sutra, posljednjeg dana boravka u Hrvatskoj, susrest će se s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem. Kardinal Parolin će također održati prigodni govor u Hrvatskom saboru.