U svom je izlaganju upozorio da prevladavajući multipolarizam sve češće vodi prema „naoružanom miru“ ili učvršćivanju međusobnog nepovjerenja među državama te istaknuo kako su lucidnost i zdrav realizam nužni preduvjeti kako bismo mogli biti istinski mirotvorci.

U svečanom predavanju naslovljenom „Mir i pravednost u djelovanju diplomacije Svete Stolice pred novim izazovima“ kardinal Parolin naglasio je da su mir i pravednost i dalje glasovi koji se uzdižu u različitim dijelovima svijeta kao stupovi međunarodnog poretka, ali da su danas ozbiljno ugroženi.

Osudio je uporabu sile u rješavanju sukoba te istaknuo potrebu za rješenjima koja uključuju odgoj, obrazovanje i istraživanje. Pozvao je da diplomacija bude put izgradnje općega dobra te potaknuo one koji služe Svetoj Stolici da se trude dijeliti patnje ljudi i liječiti ih evanđeoskom nadom.

Kao kardinal zaštitnik i veliki kancelar Papinske crkvene akademije, kardinal Parolin podsjetio je na poslanje te ustanove, koja na dan proslave svojega zaštitnika, svetog Antuna opata, ima zadaću pripravljati mlade svećenike za diplomatsku službu Svete Stolice kako bi postajali mirotvorci.

Državni se tajnik u govoru osvrnuo na iznimno kritičan kontekst međunarodnih odnosa, obilježen ratovima, kršenjem dostojanstva ljudskog života, razaranjima, neizvjesnošću i raširenim osjećajem izgubljenosti. Snaga oružja i težnja za moći sve su češće temelj političkih odluka, rekao je, dodavši da treba priznati kako međunarodni poredak više nije onakav kakav je bio prije osamdeset godina, kada je utvrđen osnivanjem Ujedinjenih naroda, sustava UN-a te novih oblika dogovora i suradnje među državama, oblikovanih u okviru međunarodnog prava.

Krhkost svjetskih poredaka, rast napetosti čak i u situacijama koje su se činile izmirenima, porast različitih oblika međunarodnog kriminala te sve veći jaz u razinama razvoja među narodima i državama posljedica su stanja u kojem sila zamjenjuje pravednost, a rat mir, istaknuo je kardinal Parolin.

Naglasio je da sigurnost zahtijeva širi i cjelovit pristup – od prehrambene, obrazovne i zdravstvene sigurnosti do vjerske dimenzije – te mora biti zajamčena pred nasiljem onih koji transcendenciju svode isključivo na privatnu sferu. U tom se kontekstu dovode u pitanje načela poput samoodređenja naroda, teritorijalnog suvereniteta te pravila koja uređuju sam rat. Svjedočimo i relativizaciji čitavog sustava međunarodnog prava, osobito u područjima razoružanja, razvojne suradnje, poštivanja temeljnih prava, intelektualnog vlasništva, trgovinske razmjene i tranzita, upozorio je državni tajnik.

Zbog toga je, naglasio je kardinal Parolin, nužno ponuditi učinkovite odgovore i rješenja koja napuštaju logiku uporabe sile, težnju za moći i prezir prema pravilima. Sada je trenutak, rekao je, za razvoj promišljene doktrine koja odgovara današnjim okolnostima, a istodobno uključuje obrazovnu, odgojnu i istraživačku dimenziju.

Sveta Stolica, kroz svoje diplomatsko djelovanje, već ide tim putem, nastojeći na svim razinama pronaći načine i sredstva za izgradnju međunarodnog poretka utemeljenog na pravednosti, u kojemu je mir i načelo i cilj suživota.

Državni tajnik istaknuo je i kako savjest i razum više ne mogu tolerirati kršenja suvereniteta u različitim oblicima, prisilna raseljavanja čitavih naroda, promjene etničkog sastava teritorija, uskraćivanje sredstava potrebnih za gospodarske aktivnosti ili ograničavanje temeljnih sloboda.

Multilateralni sustav međunarodnih odnosa nalazi se u dubokoj krizi, što se očituje u zamjeni pravila silom, u sporazumima koji se temelje isključivo na koristi i interesima nekolicine te u nesposobnosti rješavanja zajedničkih pitanja kroz rješenja koja uključuju sve ljude, kazao je kardinal Parolin.

S multilateralizma se, upozorio je, prešlo na multipolarizam obilježen pribjegavanjem vojnom, gospodarskom ili ideološkom sukobu. Pravo država da jamče vlastitu sigurnost ne opravdava pokretanje preventivnih akcija i napada u oblicima koji su sve udaljeniji od međunarodnog prava. Čini se da se mir smatra mogućim samo ako se uništi neprijatelj, a neprijatelj može postati narod, država, institucija ili gospodarski prostor koji se protivi viziji trenutačno najmoćnije strane.

Na kraju izlaganja kardinal Parolin istaknuo je da se sve više širi prezir prema miru i pravednosti u sve nasilnijim oblicima te upozorio da se ne smiju zanemariti ni stavovi pojedinih protagonista međunarodnog života koji su u suprotnosti s idejom i ciljem općega dobra. Samo multilateralno djelovanje, naglasio je, može spriječiti, ublažiti ili riješiti nepravde koje dovode do sukoba.

Potrebno je suprotstaviti se mentalitetu prema kojemu se problemi rješavaju ratom, iako je on u svojoj biti nehuman, te poticati obnovu međuvladinih institucija kako bi ponovno postale funkcionalne.

Lucidnost i zdrav realizam, zaključio je kardinal Parolin, put su kojim se može prevladati osjećaj nemoći i osigurati uvjeti za nadilaženje boli i tjeskobe koje pogađaju žrtve sukoba i nepravde. Za papinskoga diplomata to znači dijeliti probleme i živote ljudi, naroda i država u svjetlu Uskrsloga Krista te se zauzimati za navještaj Radosne vijesti svim narodima.