Slavlje je kardinal predvodio u zajedništvu beogradskog nadbiskupa i metropolita Stanislava Hočevara, zrenjaninskog biskupa i predsjednika Međunarodne biskupske konferencije svetih Ćirila i Metoda Ladislava Nemeta, dijecezanskog upravitelja Subotičke biskupije mons. Ferenca Fazekasa, otpravnika poslova Apostolske nuncijature u Beogradu mons. Simona Bolivara Sancheza Carriona, te uz suslavlje mnogobrojnih svećenika iz Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Svečanom slavlju uime patrijarha SPC Porfirija nazočio je episkop hvostanski Justin i episkop marčanski Sava, vikarni episkopi Njegove Svetosti, a slavlju je nazočio episkop mohački Damaskin, vikarni episkop bačkog vladike Irineja, kao i veći broj vjernika Srpske pravoslavne Crkve. Nazočili su i izaslanica predsjednika Republike Srbije i predsjednice Vlade Republike Srbije Maja Gojković, ministrica kulture i potpredsjednica Vlade, te dr. Vladimir Roganović, direktor Uprave za suradnju s Crkvama i vjerskim zajednicama, sadašnji narodni poslanik Goran Vesić, direktor Pošte Srbije Zoran Đorđević te veleposlanici ili predstavnici država Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država, Republike Hrvatske i Malteškoga reda.

Prije mise nadbiskup Hočevar pozdravio je sve nazočne i svima izrazio dobrodošlicu. Istaknuo je  povijesnu pozadinu i značenje umjetničkih djela. „Poslije jedinstvenog slavlja 1700. godišnjice Milanskog edikta, poslije dugih godina pastirskih promišljanja vezanih za našu Prvu biskupijsku sinodu, nakon traženja kako ovom prostranom, ali neuređenom prostoru ‒ Marijanumu udahnuti duh i život, u Duhu Svetom odlučismo: ovdje će biti Pastoralni centar, prozvan po onome koji je nekada koračao ulicama našeg grada, a prije 60 godina kao starac, ali potpuno mladalačkog srca započeo Drugi vatikanski koncil – najveći proročki čin 20. stoljeća. I dok nas je Duh Gospodnji otvarao za nove poglede, zajedno smo otkrivali da smo obavezni da svi saznaju da je upravo iz Belog Grada, Grada s jedinstvenim „geniusom loci“ ‒ Ušćem, nakon slavne pobjede 1456. godine kod Beograda cjelokupno zapadno krilo kršćanstva bilo obdareno blagdanom Isusova Preobraženja na Gori… i da se otad, točno u podne razliježe radosna zvonjava sa svih crkava sveta“, rekao je nadbiskup Hočevar. Zahvalio je svima koji su pomogli, a u prvom redu Svetoj Stolici, Srpskoj pravoslavnoj Crkvi, Republici Srbiji i gradu Beogradu. Među onima koji su pomogli, a kojima je također zahvalio našli su se također i Biskupska konferencija SAD-a, nadbiskupija Seoul, druge (nad)biskupije, redovnici, građevinska poduzeća i razne udruge, a prije svih vjernici koji su se okupljali i svake prve subote u mjesecu molili i zazivali snagu Božjeg Proviđenja. Nastavio je govoriti o viziji Pastoralnog centra te kazao:

„Zato sada i ovdje mi pripadnici Beogradske nadbiskupije, iako u svojim ograničenim okvirima, na jedinstveni način osjećamo pravu punoću vremena. Iako još nije u potpunosti dovršen čitav projekt Marijanuma, ipak je već ocrtana i realizirana ukupna vizija Pastoralnog centra, tako da već ove školske godine mogu krenuti svi pastirski i pedagoški programi. Zato smo danas ovdje prisutni i svi mi: arhitekti, izvođači radova, umjetnici – u prvom redu zaslužni za skulpturu i mozaik – kao i donatori i molitelji“, istaknuo je nadbiskup, svima zahvalivši na žrtvi i radu. Budući da je preko Apostolske nuncijature pristigla i poruka pape Franje u kojoj je Beogradskoj nadbiskupiji udijelio Apostolski blagoslov, generalni vikar mons. Aleksandar Kovačević svima ju je priopćio.

Kardinal Puljić u propovijedi je istaknuo važnost uvođenja blagdana Preobraženje te veliku ulogu sv. Ivana Kapistrana u obrani Beograda. „Upravo Preobraženje Gospodinovo treba biti i nama poticaj „da budemo zahvalni za sve što imamo, jer sve je to Božji dar, svjesni Božje prisutnosti i Božjeg djelovanja u nama“, rekao je kardinal Puljić. Tumačeći sliku preobraženja na gori Tabor, kardinal je istaknuo da je Bog tada očitovao svoje lice. „Tim očitovanjem božanskog lica u svojoj ljudskosti, spremio je apostole da se mogu suočiti i licem Kristovim u njegovoj muci i križu. Utisnuo je sliku svoju u nas na krštenju te je to bio prvi korak našeg preobraženja. Svi čini vjere idu za tim da se utisne Kristovo lice u nas i da ga očitujemo svojim životom“, poručio je kardinal Puljić. Ističući kako je Bog povjerio čovjeku da bude njegov sudionik, sustvaratelj, dovršitelj svijeta, kardinal Puljić je naglasio da i Pastoralni centar treba biti blagoslov za sve djelatnosti koje će se u njemu događati, jer sva gradnja treba služiti čovjeku za izgradnju u ljubavi, dobroti i nadi. Završio je svoju propovijed tumačeći sadašnje događaje i situaciju u svijetu te istaknuo kako čovjeku nije lako prepoznati istinu ako ne živi s Bogom, a isto tako u današnjem svijetu koliko god čovjek napreduje toliko stremi od samouništenja. „Puno je nasilja u obitelji, društvu i među narodima, stoga potrebno je tražiti istinu, ljubav i dobrotu koja je u Bogu i koja osvjetljava put čovjeku“, poručio je kardinal Puljić.

Na kraju mise zahvalu je uputio i župnik katedralne župe Mihael Sokol, rektor Marijanuma i direktor Pastoralnoga centra. Zahvalio je svima koji su sudjelovali na svečanosti kao i svima koji su pomogli u realizaciji projekta, u prvom redu moliteljima koji su svake prve subote ustrajno molili kao i svim već spomenutim donatorima. Naglasio je da se prije tri godine počelo s projektom, a danas je dovršena zgrada po imenu Stella koja će služiti za sve koji će boraviti u Pastoralnom centru, a u kojem su uređene i dvorane. Osim toga napravljeni su vitraji, mozaik i kip pape Ivana Dobrog. Zahvalu je izrekao svim izvođačima radova, a u prvom redu arhitektu Đurici Savičiću, inžinjerci Biljani Čanić, kao i pokojnom Niki Hribaru, o. Marku Rupniku umjetniku vitraja i mozaika te autoru skulpture pape Ivana Dobrog Draganu Radenoviću. Svakako neizostavne zahvale je uputio i nadbiskupu Hočevaru koji je imao povjerenje u Božju providnost u ostvarenju tog projekta. Zahvalio je kardinalu Puljiću na predvođenju slavlja, svim hodočasnicima, vjernicama i svima koji su pomagali oko slavlja, kao i medijima koji su prenosili misno slavlje posebice Laudato televiziji i Radio Mariji Srbije.

Nakon euharistijskoga slavlja kardinal Puljić je blagoslovio vitraje i mozaik koji se nalazi na zvoniku i pročelju katedrale, potom Pastoralni centar Papa Ivan Dobri te kip pape Ivana XXIII. koji je smješten u dvorištu katedrale.

Nakon blagoslova nazočnima se uime patrijarha Porfirija obratio vikarni episkop Justin i poručio da se svijet današnjice dijeli po vjeri, naciji, boji kože, političkom usmjerenju, ali da se upravo kršćani okupljaju u Crkvu i čitaju jedno Pismo te da upravo među kršćanima ne smije biti podjela. Naglasio je da živimo u vremenu punom nasilja i podjela. „Kultura je pretvorena u propagandu, a vidljiva je i zlouporaba nauke. Tako hladno srce i praznu dušu hrane apstraktni pojmovi i čovjek čezne za slobodom i smislom života. Stoga, ovakva mjesta kao ovaj Pastoralni centar daju upravo pravi smisao i upoznavanje tajne života“, istaknuo je episkop Justin. Čestitajući uime patrijarha Porfirija na svemu što je urađeno i obnovljeno, na kraju je istaknuo da kršćani uvijek trebaju gledati na ono što ih spaja, a ne ono što ih razdvaja.

Nakon blagoslova nazočnima uime predsjednika Republike Srbije i predsjednice Vlade Republike Srbije obratila ministrica Gojković, ističući da se Republika Srbija i grad Beograd, „koji su oduvijek bili mjesto susreta, mjesto dijaloga različitih kultura i svjetonazora, brinu za sve koji u njemu žive“. „Ovo je također jedan od primjera da je ovaj projekat Pastoralnog centra prepoznat kao važan i da su ga poduprli, kako bi se u njemu mogle odvijati aktivnosti koje će biti korisne za ovu zajednicu“, kazala je.

Pjevanje je predvodio zbor “Ars vocalis” predvođen dirigentom Miroslavom Arbanovskim, orguljašem Andrejem Ivanovićem te trubačima Aleksandrom Solunacem i Jovanom Savićem.

Misi i svečanosti blagoslova prethodila jeu petak 9. rujna svečana molitva Večernje časoslova koju je u katedrali predvodio nadbiskup Hočevar u zajedništvu s kardinalom Puljićem, svećenicima i vjernicima, izvijestila je mrežna stranica Beogradske nadbiskupije.