Kardinal Puljić i biskup Palić o nadbiskupu Hoseru

Brojni župljani i hodočasnici okupili su se 26. kolovoza na misi zadušnici u Međugorju kako bi zahvalili Bogu za nadbiskupa Henryka Hosera koji je mnogo učinio za župu Međugorje od 2017. godine.

Misu je predslavio apostolski nuncij u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto, a među 99 koncelebranata bili su i biskup Palić te kardinal Puljić.

Prije mise za program Radiopostaje MIR Međugorje, svoga prvoga susreta s nadbiskupom Hoserom, prisjetio se kardinal Puljić.

Prvo kad sam čuo za njega da će biti imenovan, saznao sam otprilike sve što je učinio do tada, posebno u teškim situacijama u Ugandi i na drugim mjestima pa sam već stekao pozitivan pristup tom čovjeku. Dakle, ima bogato iskustvo rada u Crkvi, a kada mi je došao prvi put u pohod bilo je vrlo ugodno s njim razgovarati. Vidjelo se da je to jedan nadbiskup koji je pun velikoga pastoralnoga iskustva, a osjetio sam da je i prožetost duhovnošću. Kada sam došao na Mladifest u Međugorje vidio sam da je to čovjek ponizan, skroman, ali vrlo duboke vjere i duboke pobožnosti, pa sam ga takvoga doživio i imao sam nade – evo sada je tu, u tome mjestu, odgovornom, poslan od Pape, da će možda jedno vrijeme ozbiljno poraditi. Nažalost, Bog je drugačije odredio. Bogu nije zapovijedat, nego Božju prihvatiti! Zato njemu sada želim pokoj vječni, a iskrena zahvala za sve ono što je učinio, kazao je nadbiskup Puljić.

Nadbiskup Hoser posjetio je i biskupa Palića u Mostaru. „Mislim da smo se čak dva puta prije susreli, ne samo na preuzimanju službe nego baš nakon toga, prije moje mise koju sam slavio na svetkovinu Bezgrešnog začeća, ovdje u Međugorju. Naravno, htio me upoznati sa svojom službom, s onim što on čini, sa svojim poslanjem, koje ima od Svete Stolice i kao što sam napisao i u pismu sućuti koje sam poslao varšavsko-praškom biskupu, doista su ti susreti bili u onim okvirima, naravno bratski i iskreni, prijateljski, ali naravno, i jedan i drugi svjesni svojih okvira i zadaća koje imamo, on kao apostolski vizitator s posebnom ulogom za župu Međugorje, i ja kao biskup mostarsko-duvanjske biskupije kojoj pripada i župa Međugorje”, kazao je biskup Palić.

Mons. Hoser u Međugorju je proveo tri godine. Premda kratko, mnogo je učinio za Međugorje, a njegove snažne poruke, godinama će se citirati, kao i rečenica: ‘Međugorje duhovna pluća Europe’. Na tu rečenicu, ali i na stanje u Crkvi u Bosni i Hercegovini, osvrnuli su se kardinal Puljić i biskup Palić:

Moramo priznati ono što je ovdje veliki blagoslov – da se ljudi obraćaju, ispovijedaju, da čine pokoru. A gdje se to događa, Bog će blagoslov dati. Nažalost, koliko god mi govorimo da imamo zvanja, veliki je zapravo upitnik kako stvari sa zvanjima stoje, jer prva škola zvanja jest obitelj. Tamo gdje se obitelj moli, onda će lakše niknuti duhovno zvanje. Danas se sve manje moli, jer taj stranac je ušao u kuću, taj medijski, on je zapravo blokirao komunikaciju u kući, u obitelji. Tako da se u obitelji premalo zajednički razgovara i moli, a i drugi problem je što ja znam često reći, tamo gdje nema u vrtu cvijeća, nema šta ubrati za oltar. Ako nema u obitelji djece, koga će Bog pozvati. Zato dok molimo za duhovna zvanja, možda je jako važno moliti za zdrave obitelji, koje su zapravo snaga Crkve, a onda i gnijezdo duhovnih zvanja, kazao je kardinal Puljić.

Biskup Palić istaknuo je radost što je ove godine u mostarskoj katedrali zaredio desetoricu svećenika. „Bogu hvala, mi s duhovnim zvanjima još dobro stojimo. Međutim, ono što nas sve brine, posebno nas biskupe, jest taj jedan proces depopulacije, proces raseljavanja kojemu svjedočimo. U nedavnom intervju sam rekao, prema tim nekim našim statistikama, od 2015. do 2020. godine, iz Bosne i Hercegovine iselilo se 60.000 Hrvata. Velik je to broj i to bi na sve trebalo staviti pred iskreno i ozbiljno promišljanje o našoj budućnosti. Naravno, dok god je vjera u ljudima zdrava, dok su god ljudi otvoreni životu, to moramo biti iskreni, jer duhovna zvanja dolaze iz obitelji, dok god nas bude bilo, bit će i duhovnih zvanja. U onom trenutku, kada smo u obiteljima zatvoreni za život, kad u obiteljima nestane molitve i sve one okolnosti u kojima se duhovno zvanje budi, onda ćemo i mi imati te probleme”, zaključio je mons. Palić.