Koncelebriralo je 18 svećenika među kojima su bili nacionalni ravnatelj Papinskih misijskih djela u BiH mons. Luka Tunjić te dijecezanski ravnatelji Vrhbosanske nadbiskupije fra Stipan Radić i Vojnog ordinarijata vlč. Josip Tadić, zatim otpravnik poslova Apostolske nuncijature u BiH mons. Amaury Medina Blanco, provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Marinčić, generalni vikar Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađan Ćosić, generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH mons. Ivo Tomašević i drugi.

Na misnom slavlju sudjelovala je nacionalna ravnateljica Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj s. Ivana Margarin, veći broj sestara Kćeri ljubavi na čelu s provincijalnom glavaricom s. Gordanom Igrec iz Zagreba, kao i sestre Služavke Malog Isusa predvođene provincijskom glavaricom s. M. Anom Marijom Kesten, sestre Milosrdnice sv. Vinka Paulskog na čelu s provincijalnom poglavaricom s. M. Julijanom Djaković i druge redovnice, bogoslovi i ostali vjernici.

Liturgijsko pjevanje animirali su i misna čitanja čitali bogoslovi Nadbiskupijskog misijskog međunarodnog sjemeništa Redemptoris Mater u Sarajevu, a asistirali su bogoslovi Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa.

Pozdrav kardinalu Puljiću i nazočnima uputio je mons. Luka Tunjić te podsjetio da je euharistija po svojoj naravi „zahvala uskrslom Gospodinu za trajnu prisutnost u Njegovoj riječi i u prilikama kruha i vina“. Pozvao je sve da u misnoj zahvali pridruže i svoje zahvale za sve pokojne i žive koji su, na bilo koji način tijekom ovih 50 godina, pomagali u oblikovanju i izlaženju misijskog lista  „Radosna vijest“. „Pozivam vas također da molimo za potrebne milosti kako bi ovaj list i nadalje doprinosio širenju misijske svijesti i jačanju vjere, ne samo njegovih čitatelja, nego cijelog našeg naroda te kako bi na taj način aktivno sudjelovao u širenju kraljevstva Božjega i spasenju svih ljudi“, kazao je ravnatelj Tunjić.

Uvodeći u misno slavlje kardinal Puljić pozdravio je okupljene, dodajući da rado prihvaća prijedlog ravnatelja da ovo bude misa zahvale te da u molitvu uključe „sve one koji su se utkali tijekom ovih 50 godina“ u ostvarenje poslanja lista „Radosna vijest“. „Molimo posebno za mir u Ukrajini, za one koji pate od posljedica agresora koji je navalio na tu zemlju i želi je osvojiti“, kazao je kardinal Puljić ističući da su i sami u Bosni i Hercegovini iskusili što to znači.

U homiliji kardinal Puljić rekao je da je Gospodin Isus pozvao učenike da ga slijede te poučavao i njih i sve one koji su dolazili slušati ga. Dodao je da je povjerio svojim učenici da nastave djelo spasenja i naviještanja blage vijesti te ih šalje da idu po svem svijetu. „To je zapravo poslanje Crkve od samog početka. Cilj je Isusa donijeti ljudima. A da bi to mogli, prevažno je biti trajni Isusov učenik, učenik koji uči od Isusa i uči da bi Isusa ponio u ovaj svijet. Zato na poseban način Crkva osjeća da je bit njezina poslanja upravo to misijsko poslanje. I svi smo mi pozvani i poslani. Nismo mi sami sebe pozvali nego Bog nam je dao taj dar rasuđivanja i prihvatili smo njegov poziv. Svaki kršćanin je pozvan i poslan slijediti Krista. ‘Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom’ (Mt 16,24)2“, podsjetio je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup na Isusove riječi.

„Poslani smo naviještati i svjedočiti Krista uskrsloga. Svatko je od nas na svoj način misionar u svojoj sredini u kojoj živi“, rekao je kardinal Puljić te se prisjetio odgovora jednog krizmanika koji je, na njegovo pitanje, koja je najvažnija istina kršćanske vjere, kazao da je to Kristovo uskrsnuće. „Mi smo navjestitelji i svjedoci uskrslog, živog Isusa Krista koji je obećao prisutnost s nama do svršetka svijeta“, rekao je umirovljeni vrhbosanski nadbiskup podsjećajući da je Isus i danas prisutan na različite načine.

„Crkva u svom poslanju želi na poseban način pripraviti ljude za to poslanje“, rekao je kardinal te podsjetio da je Biskupska konferencija bivše države imala Vijeće za misije na čijem je čelu bio tadašnji vrhbosanski nadbiskup Smiljan Franjo Čekada. Kazao je da je to Vijeće održalo sjednicu 13. siječnja 1972. te da su tada donijeli odluku o pokretanju misijskog lista kako bi pisana riječ o misijama došla u kuće vjernika. Podsjetio je na riječi nadbiskupa Ivana Šarića da je svaka katolička tiskovina propovjednik u kući. „Želio je da misijsko glasilo ‘Radosna vijest’ dođe u svaku kuću i da svaka kuća čuje propovjednika čitajući to glasilo“, rekao je kardinal Puljić pojašnjavajući da je želja bila probuditi misijski duh u javnosti. Kazao je da je, zahvaljujući i tom glasilu, nekoliko vrhbosanskih svećenika pošlo u misije naviještali radosnu vijest.

„Radosna vijest trebala bi u čovjeku probuditi svijest da mi slijedimo Krista, da usvajamo njegovo evanđelje i to evanđelje valja svjedočiti. To je na poseban način bila želja ovog misijskog glasila: uvezati Crkvu u Hrvata s ljudima koji navještaju evanđelje onima koji ne poznaju Krista; da osjete kako nisu sami prepušteni u tom svijetu kamo su došli, nego da iza njih stoje ljudi koji mole, podržavaju ih i hrabre. I tako smo u ‘Radosnoj vijesti’ pomalo imali priliku pratiti zbivanja u misijama“, rekao je kardinal Puljić podsjećajući da u to vrijeme nije bilo puno glasila te da su neki pisali i o misijama.

“‘Radosna vijest’ je imala ulogu da nam uprisutni misije i misionare na našem području, ali i biti potpora misionarima u njihovu radu i djelovanju“, kazao je kardinal Puljić ističući kako je važno da misionari osjete potporu. Prisjetio se da je kao mladi svećenik dolazio u Misijsku središnjicu u Sarajevu te se divio s koliko je ljubavi prvi urednik tog glasila vlč. Zvonimir Baotić sa sestrama i suradnicima na nekoj vrsti staklenog stola slagao ‘Radosnu vijest’ i pripremao je za tisak. Poželio je da Bog blagoslovi svaku žrtvu onih koji su se ugradili u izlaženje ovog misijskog lista počevši od nadbiskupa Čekade preko svih djelatnika, čitatelja i svih misionara i misionarki. Potaknuo je sve da se ne umore u misijskoj potpori i molitvi.

Nakon mise, u auli Katoličkog školskog centra sv. Josipa u Sarajevu upriličena je svečana akademija.