U Siriji je nada umrla i ljudi imaju samo jednu želju – pobjeći. Četrnaest godina sukoba, krajnje siromaštvo, međunarodne sankcije, potres, a sada još i novi val napetosti i nasilja počinju opterećivati srce i kardinala Marija Zenarija. Šesnaest godina nuncij u Damasku, kardinal sa zabrinutošću gleda na zauzimanje Alepa 30. studenog. Drugi grad po veličini u Siriji prvi je put potpuno izvan kontrole Assadove vlade i u rukama je džihadističkih pobunjenika. Više od 350 mrtvih i već tisuće raseljenih osoba. Taj će se broj povećati, rekao je nuncij Zenari u telefonskom javljanju iz Damaska. Sirija ponovno proživljava izvanredno stanje, novi rat. Vidjet ćemo što će se dogoditi. Sad je sumnjivo zatišje, kazao je kardinal te napomenuo da kod ljudi više nema nade. Možda jubilej može donijeti „dašak svježeg zraka“, ali ljudi su iscrpljeni i teško vide buduće perspektive.

„Nažalost, o Siriji se ne govori već otprilike tri godine, nestala je s medijskih radara. Sada se ponovno govori o njoj, nakon tih tragičnih događaja“, primijetio je kardinal. „U kontaktu sam s kršćanskim zajednicama, biskupima, svećenicima, redovnicima i redovnicama iz Alepa i pratim kako se situacija razvija. Na nekim područjima vlada određeno zatišje, ali i to je sumnjivo. Osjeća se veliki strah, vladini uredi su nestali, ni vojska se ne vidi; tu su te naoružane skupine koje kruže i koje su obećale da neće dirati civilno stanovništvo. Čini se da su za sada to poštovali, ali ljudi se ipak boje, zatvoreni su u svojim kućama“, kazao je. Prije par dana oni koji su mogli žurno su automobilom krenuli prema drugim mjestima u Siriji. „Vidjet ćemo što će se dogoditi sljedećih dana, nadamo se ne najgore…“, rekao je nuncij Zenari te dodao da je sve vrlo neizvjesno; vlada veliki nemir, strah i neizvjesnost. Biskupi su ohrabrili svoje vjernike jamčeći im da će, kao i svećenici i redovnici, ostati u Alepu uz stanovništvo. „Vrlo je neizvjesno i teško ovo vrijeme“, napomenuo je nuncij.

Na novinarovo pitanje boji li se da bi se nasilje moglo proširiti te iz Alepa stići u druge gradove, kardinal je kazao da je to teško predvidjeti. Tako je i ovo zauzimanje Alepa od strane naoružanih skupina prije nekoliko dana bilo iznenađenje ne samo za stanovnike Alepa nego i za sve Sirijce, rekao je. Ne zna se kakva je budućnost tog područja i Sirije općenito. Živimo u toj neizvjesnosti. S druge strane, cijeli Bliski istok gori i geopolitičke karte su se poremetile.

Komentirajući što sve to znači za mlade ljude, kardinal je kazao da je jasno da će takva situacija biti poticaj za iseljavanje. U međuvremenu se povećao broj interno raseljenih osoba: stiglo ih je mnogo i dalje stižu i u Damask i na druga mjesta na obali. Oko 7 milijuna, već zabrinjavajući broj onih koji su do sada bili interno raseljeni, sigurno će rasti, kao što će se povećavati i broj izbjeglica. Podsjetimo da se među izbjeglicama u susjednim zemljama nalazi oko 6 milijuna Sirijaca. Uključujući one izvan zemlje i one unutar, Sirija drži tužan rekord u broju izbjeglica: oko 13 milijuna, više od polovice stanovništva. Taj će se broj povećavati, to je neizbježno, istaknuo je kardinal te dodao da ljudi više nemaju nade u budućnost zemlje, pogotovo mladi. Nema obnove, nema gospodarskog pokretanja, nema posla, tako da je jedina želja ljudi, mladih, da odu.

U nedjelju je započelo došašće i opća se Crkva sprema za Jubilej. Kako će to proživjeti sirijski kršćani, upitao je novinar kardinala koji je istaknuo da je u Siriji, nažalost, nada mrtva, umire; a kako je rekao, u nekim je slučajevima već pokopana. „Nadamo se da će ovaj jubilej, kojemu je tema ‘Hodočasnici nade’, pružiti dašak zraka tim ljudima koji već 14 godina pate zbog rata, gladi i nedostatka posla. Takva je situacija… Jedina je želja stanovništva, kao što sam rekao, da pobjegnu. S ovim posljednjim događajima u Alepu, ta želja za iseljavanjem još je porasla“, rekao je kardinal.

Na kraju je kardinal Zenari poručio međunarodnoj zajednici da je ispravno pomoći u rješavanju sukoba, ali da je prije svega potrebna prevencija. Određeni sukobi koji su buknuli u svijetu bili su predvidljivi, trebalo je prije nešto učiniti. Primjerice na Bliskom istoku, u Ukrajini, rekao je. „Ja bih, dakle, inzistirao na sprječavanju ratova, na tome da se prije nešto učini, inače se pokrećemo kad su krhotine već razbijene, pale na zemlju“, zaključio je nuncij Zenari.