Kardinali Puljić i Kuharić prosvjeduju protiv najnovijih zločina nad katolicima u Bosni
Zagreb, 9. 5. (IKA) – U povodu najnovijih tragičnih događaja u banjolučkoj biskupiji, u kojima je život izgubio fra Alojzije Atlija a mnogi su crkveni objekti uništeni, dok su časne sestre iz samostana u Bosanskom Aleksandrovcu i Novoj Topoli protjerane, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, nadbiskup zagrebački kardinal Franjo Kuharić i predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić uputili su jučer, 8. svibnja, prosvjed svjetskoj javnosti i apel svima odgovornima za ljudska prava i međunarodne odnose da dignu svoj glas protiv krčenja ljudskih prava na banjolučkom području:
Apel javnosti
U noći od 6. na 7. svibnja ove godine naoružani ljudi istjerali su iz franjevačkog samostana na Petričevcu, u predgrađu Banja Luke, franjevce i časne sestre. Pošto su se ovi udaljili nekoliko stotina metara od samostana i od crkve, samostan i crkva eksplozivom su razoreni. Nepokretni i bolesni franjevac fra Alojzije Atlija ostao je u svom krevetu i poginuo u rušenju samostana.
Osim tog samostana uništene su posljednjih dana još neke katoličke crkve u tom kraju. Također su protjerane časne sestre, a da ništa nisu mogle sa sobom ponijeti, iz njihovih drevnih samostana u Bosanskom Aleksandrovcu i Novoj Topoli.
Ti tragični događaji i to bezdušno nasilje obvezuju naču savjest da uputimo prosvjed svjetskoj javnosti i apel svima odgovornima za ljudska prava i međunarodne odnose da dignu također svoj glas protiv krčenja svih ljudskih prava u banjolučkoj regiji kojih su tom kraju ličeni Hrvati katolici. Oni nemaju prava ni na rad ni na liječenje ni na mirno stanovanje. Uopće nemaju prava na miran život u svom domu i u svom kraju. A na tom području uopće nije bilo ratnih sukoba, Hrvati i Muslimani uopće nisu pružali nikakav otpor srpskoj vlasti. Unatoč toga nasilno je protjerano 55 tisuća Hrvata katolika. Sručeno je 37 crkava; teško je oštećeno 17, lakše 21 crkva. Sručeno su 24 župne kuće i gospodarske zgrade, a po kućama je ubijeno 400 katolika civila i 4 katolička svećenika. Bolje ne prolaze ni građani Islamske zajednice. To traje već tri godine.
Sve se to događa u Europi na kraju 20. stoljeća pred ravnodušnim pogledima onih koji su bili dužni zaštititi nedužne ljude i zaustaviti ta okrutna nasilja svim moralnim sredstvima koja im stoje na raspolaganju.
Odgovornost za te zločine teško opterećuje savjest naredbodavaca i izvršitelja, ali i svih onih koji su mogli uspostaviti mir, sigurnost i slobodu za sve ljude ovih prostora.
Pravednost zahtijeva da se razlikuje napadač i žrtva, da se jasno odredi odgovornost krivaca za rat i nasilja i da se odlučno štiti žrtve, jer imaju puno pravo da budu zaštićene. Propust dužnosti odgovornih za zaštitu žrtve od nepravednog nasilja grijeh je protiv čovječnosti i sudioništvo u zločinu.
Dopustiti da u ljudskim i međunarodnim odnosima vlada pravo jačega i da se to pravo silom mjeri za postizanje nepravednih ciljeva znači rušiti temelje svake civilizacije.
Međunarodna zajednica upravo ovih dana obilježuje 50. obljetnicu završetka 2. svjetskog rata kao pobjedu nad nečovječnim nasiljem. U isto vrijeme u ovom dijelu Europe, događaju se ista nasilja i terorizam koji priječi sigurno odvijanje prometa, ubija nedužne ljude, i svemu tom nasilju ne vidi se kraja.
Kako se može trpjeti da veliki grada poput Sarajeva bude veliki zatvor za ljude izložene ubijanju i izgladnjivanju? Tako se događa u Sarajevu, u Bihaću i u nekim drugim gradovima.
I ovom prilikom, nažalost, moramo izjaviti da se često viče vjeruje krivim informacijama i obrazloženjima o ratnim zbivanjima u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, a čini se nasilje nad istinom o tim događajima. Istina i pravednost idu zajedno.
Neka svi ljudi dobre volje shvate ovaj naš apel kao krik u ime obespravljenih ljudi koji su prepušteni u svojoj nemoći bezdušnom i nepravednom nasilju. Želimo probuditi savjest pred Bogom, svijetom i poviješću svih odgovornih koji imaju moć u ruci.
Svoju molitvu upućujemo svemogućem Bogu za obraćenje ljudskih misli i srdaca kako bi se konačno zaustavilo ovo nasilje i ostvario pravedan mir u punoj slobodi i sigurnosti za sve ljude i narode ovdje i u cijelom svijetu. Sa svima koji trpe ostajemo bratski i kršćanski solidarni.
Zagreb-Sarajevo, 8. svibnja 1995.
Vinko kard. Puljić
Predsjednik biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
Franjo kard. Kuharić
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije