Ako su procjene točne, u sljedećih 40 godina samo će još 29 posto njemačkoga stanovništva pripadati nekoj od velikih Crkava, dok je to danas 54 posto. Pritom treba uzeti u obzir da će se smanjiti i ukupan broj stanovnika. Broj vjernika velikih Crkava spast će s 44,8 milijuna u godini 2017. na 34,8 milijuna godine 2035., što znači 22 posto manje, te na 22,7 milijuna godine 2060. što je 49 posto manje. Pritom će Katolička Crkva izgubiti nešto manje vjernika od Evangeličke. Odnosno, broj katolika smanjit će se s 23,3 milijuna u godini 2017. prvo na 18.6 milijuna u 2035. – 21 posto manje, na 12,2 milijuna godine 2060. – dakle ukupno za 48 posto. Broj protestanata past će s 21,5 milijuna preko 16,2 milijuna (25 posto manje) na 10,5 milijuna, dakle za 51 posto manje.

Nešto manji pad broja katoličkih vjernika tumači se njihovim brojnijim useljavanjem te nešto mlađom dobnom strukturom nego u evangelika. U procjene nisu obuhvaćeni članovi pravoslavnih Crkava kao ni evangeličkih slobodnih Crkava, koje u godini 2017. ukupno imaju oko 2 milijuna vjernika.

U procjenama crkvenih financijskih priloga istraživači pretpostavljaju da će se nominalno smanjiti tek s 12,8 na 12 milijardi eura, no da bi si godine 2060. Crkve mogle priuštiti isto što i danas taj bi iznos trebao porasti na 25 milijardi eura, što pak znači da će se kupovna moć prepoloviti.

Predsjednik skupštine EKD-a biskup Heinrich Bedford-Strohm i predsjednik Njemačke biskupske konferencije kardinal Reinhard Marx pojasnili su da su studiju naručili kako bi se što bolje mogli dugoročno pripraviti na promjene, iz aktualnoga gospodarski povoljnoga stanja. Rezultati studije važni su i sa stajališta odgovornosti za buduće generacije. Kardinal Marx komentirao je da zbog projekcija neće paničariti nego će svoje djelovanje primjereno usmjeriti. U Crkvi je naime uvijek u središtu naviještanje evanđelja – pa i u promijenjenim okolnostima. Neke stvari nećemo moći promijeniti u trendu opadanja crkvenih članova, ali na neke ćemo moći utjecati, dodao je protestantski biskup Bedford-Strohm, istaknuvši pritom da karizma Crkve nije samo pitanje broja njezinih članova.

Voditelj istraživačkoga centra i financijski stručnjak Bernd Raffelhüschen smatra da se nešto manje od polovine pada broja članova Crkve može objasniti demografskim procesima dok je od većeg utjecaja broj krštenja, istupanja i prihvaćanja crkvenih članova. Zaključuje da bi Crkve morale intenzivirati svoja nastojanja na iznalaženju čimbenika na koje mogu utjecati. U svakom slučaju studija jasno pokazuje da Crkve u predstojeća dva desetljeća raspolaže resursima za realizaciju potrebnih prilagodbi, zaključuje Raffelhüschen.