Svečanu misu predvodio je veliki kancelar KBF-a vrhbosanski nadbiskup i metropolit i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH Tomo Vukšić, , uz koncelebraciju svećenika – profesora na KBF-u i odgojitelja bogoslovne zajednice te drugih misnika i sudjelovanje bogoslova, studenata i studentica na KBF-u, redovnica i drugih vjernika.

Uvodeći u misno slavlje dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu izv. prof. dr. sc. Mario Bernadić kazao je da je sv. Luka bio Bogu i Evanđelju „beskrajno odana osoba“, ali i liječnik, te stoga učen, pametan i općem društvenom dobru posvećen čovjek svoga vremena kao i netko tko je „znao pomiriti u sebi ono duhovno i materijalno; individualno i kolektivno.“ „Također, ono gdje se sv. Luka pokazuje nenadmašnim uzorom je i to što svoje masivno istraživačko-spisateljsko djelo, u vidu Evanđelja i Djela apostolskih, započinje kako bi za Krista pridobio jednog jedinog čovjeka, svoga prijatelja, vrlog Teofila (1,1-4)“, kazao je dekan Bernadić ističući da upravo zato njegovo djelo danas čitaju svi, jer „nije bilo pogonjeno osobnim ambicijama nego bratskom brigom za jednog jedinog čovjeka.“ Na kraju je istaknuo da teologija, u konačnici, nije isključivo intelektualna, nego barem podjednako i duhovna disciplina, što je, kako je kazao, akademska posebnost ove ustanove.

Na početku propovijedi nadbiskup Vukšić kazao je da je prigoda na euharistijskom slavlju na blagdan sv. Luke u njegov moćni zagovor svojim poniznim molitvama preporučiti svo osoblje Fakulteta. Govoreći dalje o tom evanđelistu i pratitelju apostola Pavla, „predanom i dosljednom svjedoku Isusovu te hrabrom i marnom navjestitelju Radosne vijesti, te uzoru za nasljedovanje njegova primjera“, vrhbosanski nadbiskup podsjetio je na ono što je jedan nepoznati kršćanski pisac iz XI. stoljeća o sv. Luki u nekoj prigodi napisao kako je on učinio da „upoznamo čudesa što nadilaze sve ono što se može zamisliti i to s takvom ljubavlju prema istini i s takvom ljepotom da je kod njega istina stvari izražena ljepotom riječi.“

Podsjetivši da je, osim što je bio svjedok i propovjednik Isusa Krista, Luka također bio pisac novozavjetnih spisa, dodao je da pri tomu nije bio „običan pastir koji je prikupio nauk rane Crkve i koji bi ga samo prenosio novim generacijama u drukčijem okruženju“, već intelektualac i mislilac koji je uspio na svoj način prikazati Isusa i njegovo djelo i uskladiti ritam starozavjetne prošlosti sa zahtjevima i potrebama svoga povijesnog trenutka, a sve radi širenja Evanđelja i porasta Crkve.

Ističući da je Luka također bio ozbiljan teolog koji je svoje znanje posvema stavio u službu pastoralnoga djelovanja, svjedočenja i naviještanja, nadbiskup Vukšić posvijestio je da teologija raste iz Objave Božje, ali je u službi osobne vjere i iz nje izlazi. Naglasio je da se znanje općenito ne prenosi jednostavnim prijenosom pojmova, nego se zbiva unutar odgojnog odnosa u kojemu jedna iskusna osoba budi interes i vodi brigu o formaciji osobe koju treba poučiti. „Budući da je teologija ‘znanost vjere’, profesor teologije je kršćanin koji se, zanesen Božjom riječju, posvećuje studiju i prenošenju vjere“, kazao je nadbiskup Vukšić upozorivši da bi se teologija svela na „hladno ponavljanje pojmova ili na akademsko prenošenje podataka“ ukoliko sam profesor ne bi osobno bio zahvaćen njenim poučavanjem.

Na kraju propovijedi nadbiskup Vukšić  je na sve zazvao zagovor sv. Luke kako bi mogli „nasljedovati njegov primjer poniznog učenika Isusa Krista, učitelja vjere i teologa koji stavio u službu Isusove volje, koju je Luka zabilježio na kraju svog Evanđelja, da njegovi učenici propovijedaju obraćenje i otpuštenje grijeha po svim narodima počevši od Jeruzalema i da tomu budu svjedoci (usp. Lk 24,47-48)“.

Nakon misnog slavlja uslijedio je svečani akademski čin koji je započeo studentskom himnom Gaudeamus igitur koju je otpjevao Zbor bogoslova Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa pod ravnanjem profesora vlč. dr. sc. Ivana Rake.

Uvodnu riječ uputio je dekan Bernadić koji je, između ostalih, pozdravio nadbiskupa Vukšića, prof. dr. Tamaru Karača Beljak, prorektoricu za umjetnost, umjetničko-istraživački rad, kulturu i sport Univerziteta u Sarajevu, izv. prof. dr. Davora Vukovića, v.d. prodekana za financije i organizaciju poslovanja Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu, prof. dr. Mustafu Hasanija, dekana Fakulteta islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i prof. dr. Zuhdiju Hasanovića, profesora Fakulteta islamskih nauka, dekana Franjevačke teologije fra Josipa Jozića, dekanicu Pravnog fakulteta, prof. dr. Zinku Grbo, Adaletu Durmić-Pašić, direktoricu Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, doc. dr. Marka Šutala, predstojnika Teološko-katehetskog instituta u Mostaru, tajnika Apostolske nuncijature u BiH, mons. Javiera Camañes-Forésa, generalnog vikara Vrhbosanske nadbiskupije mons. Slađana Ćosića, djelatnike raznih službi Univerziteta u Sarajevu i drugih fakulteta Univerziteta, preč. Zdenka Spajića, rektora Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa, te ostale odgojitelje VBS-a, preč. Michelea Capassa, rektora sjemeništa Redemptoris Mater u Vogošći, ravnatelja Katoličkog školskog centra „Sv. Josip“ u Sarajevu dr. Marija Ćosića, direktora gimnazije KŠC-a g. Vatroslava Čelara, kao i sve djelatnike Katoličkih školskih centara u BiH, sve redovnike i redovnice, svećenike svih službi, predstavnike civilnih vlasti, predstavnike sredstava društvenih priopćavanja, i sve nazočne, sve djelatnike i studente KBF-a i, na poseban način, magistre teologije.

Osvrćući se na rad KBF-a u protekloj akademskoj godini, podsjetio je da je 10. i 11. studenoga 2022. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu održan međunarodni znanstveni simpozij „Teologija svećeništva – identitet svećenika u duhu sinodalnosti Crkve“ na kojem su izlagali predavači iz BiH i Hrvatske. Dodao je da je KBF bio i suorganizator nekoliko međunarodnih znanstvenih simpozija. Podsjetio je da je na KBF-u 9. i 10. lipnja 2023. održan međunarodni interdisciplinarni simpozij „Kako jačati psihološko-duhovnu otpornost obitelji?“ te da je, također, 6. i 7. listopada 2023. bio domaćin XVI. međunarodnog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika o temi „Upravljanje vremenitim dobrima prema zakonima Crkve“. Kazao je i da je u ožujku 2023. u izdanju KBF-a iz tiska izašla knjiga „Il servo di Dio Josip Staler, primo arcivescovo di Vrhbosna“ autora izv. prof. dr. Milenka Krešića, profesora na Fakultetu, kao i da su tiskana i dva broja časopisa Vrhbosnensia. Spomenuo je i druga izdanja i predstavljanja knjiga te druge aktivnosti KBF-a. Dodao je da je protekle godine upisana sedma generacija polaznika master studija Međureligijski studiji i izgradnja mira koji zajednički organiziraju i izvode KBF Univerziteta u Sarajevu, Fakultet islamskih nauka Univerziteta u Sarajevu i Pravoslavni bogoslovni fakultet sv. Vasilije Ostroški u Foči Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Zahvalio je svim donatorima (Renovabisu, Church in Need, Federalnom ministarstvu obrazovanja Kantona Sarajevo, CRS-u, Fondaciji Konrad Adenauer, Američkoj biskupskoj konferenciji, Vrhbosanskoj nadbiskupiji), kao i svim prijateljima i poznanicima koji ih prate svojim molitvama i žrtvama. Posebnu zahvalu uputio je svim zaposlenicima KBF-a te iznad svega „dragom Bogu uz čiju smo pomoć sretno okončali i prošlu akademsku godinu i uz čiju pomoć započinjemo i ovu, te su uzdamo u zagovor sv. Luke, našeg zaštitnika.“

Veliki kancelar KBF-a nadbiskup Vukšić uputio je srdačan pozdrav svima nazočnima ističući da se zaista raduje sa svima okupljena što KBF plodno nastavlja svoje djelovanje. Zahvalio je dobročiniteljima bez kojih „naš Fakultet jedva da bi mogao funkcionirati na ovakav način“. „Neka dragi Bog blagoslovi i vas koji ovdje predajete i vas koji ovdje studirate i vas koji pomažete onima što predaju i onima što studiraju, pomažete svi zajedno i meni da kao veliki kancelar mogu s ponosom kazati da imamo fakultet koji lijepo surađuje i s Islamskom zajednicom preko njezinog Fakulteta i sa Srpskom pravoslavnom Crkvom preko njezinog Fakulteta i s cijelom društvenom zajednicom preko Univerziteta u Sarajevu“, rekao je nadbiskup Vukšić te poželio da sve blagoslovi dragi Bog po zagovoru svetoga.

U ime rektora Univerziteta u Sarajevu nazočnima se obratila prof. dr. Tamara Karača Beljak, prorektorica, ističući da „akademskoj zajednici Univerziteta u Sarajevu predstavlja veliko zadovoljstvo, što će Katolički bogoslovni fakultet našoj zemlji danas podariti novu generaciju magistara teologije, čije je djelovanje uloga iznimno bitno u današnjim vremenima.“

„Religija danas predstavlja važnu pojavu, koja u svojoj višedimenzionalnoj stvarnosti zauzima posebno mjesto u životima milijuna ljudi. Zato njenom utjecaju u društvenim procesima i razvojnim tokovima treba pristupati veoma odgovorno i značajno utemeljeno. Nikada više kao danas u suvremenom svijetu nije došla do izražaja izreka jednog od najvećih kršćanskih mislilaca sv. Augustina koja glasi ‘Znaj da bi vjerovao i vjeruj da bi razumio’. A upravo najpozvaniji za to su naši magistranti teologije koji će stečenim znanjem na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu svojim primjerom i djelovanjem širiti duhovnost i dobro koji su nam neophodni više nego ikada. Veličina i značenje se ogledaju u tome što su vjerski službenici na ovim prostorima najpozvaniji kreirati povjerenje i otvorenost među ljudima te se zalagati za izgradnju pozitivnog ambijenta u kome će biti mjesta za sve“, kazala je prorektorica Karača Beljak te uputila čestitke.

Prigodno predavanje pod naslovom „Crkva služiteljica svijetu“ održao je svećenik Vrhbosanske nadbiskupije vlč. dr. sc. Ljubo Zadrić, doktor dogmatske teologije, koji je na početku, osvrćući se na odnos Crkve i svijeta, kazao da pojam služiteljica povezuje ova dva subjekta – Crkvu i svijet. Govoreći o paradoksu koji glasi: moć služenja, podsjetio je da je Drugi vatikanski sabor predložio dijaloški okvir Crkve prema svijetu prema kojemu se ona ne zatvara u monolog kako bi sačuvala privilegije stečene kroz povijest, nego kroz dijalog svijetu svjedoči ono šte je njezina vlastitost: događaj Isusa Krista. „Bez kontakta sa svijetom osnovna poruka Crkve i njezino služenje ostaju zakopani u teorijama koji gotovo ničemu ne koriste. Tako dijaloški stil postaje modus operandi i modus essendi Crkve“, kazao je profesor Zadrić.

Uslijedio je svečani čin promocije studenata koji su nakon petogodišnjeg integriranog filozofsko-teološkog studija stekli zvanje magistar teologije. Tijekom akademske godine 2022./2023. trojica studenata su uspješno priveli kraju integrirani filozofsko-teološki studij: Robert Josipović, Gabrijel Pavlović i Kristijan Krišto. Budući da su magistri Josipović i Pavlović bili odsutni, dekan Bernadić je pozdravio magistra Kristijana i primio njegova obećanja te pročitao tekst proglašenja magistrima teologije i nazočnom kandidatu Kristijanu podijelio diplomu magistra teologije.

Dekan Bernadić također je dodijelio nagrada i priznanja studentici Nikolini Jukić za najbolji ostvareni uspjeh u prethodnoj akademskoj godini s prosjekom 9,75.