Kiša ružinih latica u Mariji Bistrici u znak zahvale za Stepinčevu beatifikaciju
GlasKoncila2
Uz proslavu 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u subotu 30. rujna u Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke iz zraka će se kao zavjet Majci Božjoj i znak zahvale za Stepinčevu beatifikaciju s neba prosuti latice od 10 tisuća ruža na prostor crkve na otvorenom, izvijestili su iz uredništva Glasa Koncila.
U organizaciji Glasa Koncila, koji slavi 60. obljetnicu postojanja, i Zaklade „Sv. Maravillas od Isusa“, koja u Hrvatskoj promiče karmelsku duhovnost, velika je želja da se taj zavjetni čin ispuni upravo uz blagdan „svetice ruža“ – crkvene naručiteljice i bosonoge karmelićanke sv. Terezije od Djeteta Isusa, čijemu se zagovoru naš blaženik za života na poseban način utjecao. Providnosno je i to što se zavjet izvršava upravo na godišnjicu kada se sv. Mala Terezija preselila u vječnost (30. rujna 1897.).
„Bit će to znak povezanosti bl. Alojzija Stepinca sa ‘sveticom ruža’, crkvenom naučiteljicom sv. Terezijom od Djeteta Isusa i Svetoga Lica, čiju 150. obljetnicu rođenja Crkva slavi upravo ove godine. Želja je i Zaklade i Glasa Koncila da simbolični čin ‘kiše ruža’, uz koji se vezuje predaja o sv. Maloj Tereziji bude znakom molitve i zavjeta Majci Božjoj da zagovara Crkvu i hrvatski narod te kao zahvala za stavljanje na čast oltara bl. Alojzija Stepinca“, rekao je glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić.
Postoje, naime, duboke duhovne poveznice bl. kardinala Alojzija i sv. Male Terezije. Kao rimski student bio je prisutan na njezinoj kanonizaciji u Rimu 17. svibnja 1925.; prva zagrebačka župa koju je osnovao i otvorio bila je Župa sv. Male Terezije na Miramarskoj (5. srpnja 1936.); smatra se da je upravo njegova pobožnost sv. Tereziji iz Lisieuxa pridonijela njegovoj inicijativi osnivanja prvoga hrvatskoga karmela u Brezovici 1939., a u svojoj je oporuci iz 1939. naveo čežnju da mu i sv. Terezija od Djeteta Isusa kao odvjetnica „bude prisutna u času smrti“. Posljednja knjiga na čijem je prijevodu radio kao zagrebački nadbiskup u Nadbiskupskom dvoru prije uhićenja nosila je naslov „Bilješke o djetinjoj pobožnosti svete Terezije od Djeteta Isusa“. Tu su knjigu tadašnje komunističke vlasti zaplijenile i nikada nije objavljena.
Glas Koncila također je povezan sa sv. Malom Terezijom. Nakon što je s nadnevkom 29. rujna 1963. trebao izići prvi broj tadašnjega dvotjednika komunističke vlasti, blago rečeno, oklijevale su s dopuštenjem izlaska novina iz tiska. U naizgled nemogućoj situaciji prvi su se urednici utekli zagovoru sv. Male Terezije. Smatra se događajem čudesne naravi da je upravo na njezin blagdan 1. listopada 1963. stiglo „partijsko“ dopuštenje da se otisne prvi broj Glasa Koncila, izvijestili su iz Uredništva.
