Župan Blaženko Boban, koji je potaknuo izdavanje knjige, podsjetio je da sv. Jeronima svrstavaju među 100 najvažnijih ljudi u povijesti čovječanstva te je dodao kako je dan njegove smrti postao Dan Splitsko-dalmatinske županije.

Autor Slobodan Prosperov Novak istaknuo je kako u našem obrazovnom sustavu sveti Jeronim praktično ne postoji te dodao kako je Jeronim u svoje doba tražio istinu kad je drugi nisu mogli vidjeti. „Hrvatska je njegova domovina i mi trebamo sve učiniti da se taj velikan oživi”, rekao je Prosperov Novak dodavši kako na taj način oživljavamo znanja o sebi.

Vojni biskup Jure Bogdan govorio je o povijesti nastanka Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu, istaknuvši da je sv. Jeronim 1453. godine postao zaštitnik Zavoda. ‘Imamo crkvicu koja je popravljena i posvećena sv. Jeronimu, imamo uza nju gostinjac, bolnicu za naše hodočasnike, imamo bratovštinu koja je također pod zaštitom sv. Jeronima. Nastajale su i neke druge ustanove, opet naše hrvatske’, kazao je biskup Jure Bogdan. Također je podsjetio da je Siksto V. 1570. godine postao kardinal-naslovnik crkve sv. Jeronima te da je bio širokogrudan prema hrvatskim ustanovama iz više razloga. ‘1575. izabran je za Papu. Tada je dao srušiti sve postojeće što smo imali i dao sagraditi današnju crkvu sv. Jeronima u Rimu”, kazao je, među ostalim, biskup Jure Bogdan.

Na predstavljanju je bila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je istaknula kako je sveti Jeronim bio jedan od najvećih protagonista kršćanske uljudbe. Podsjetila je i na Meštrovićevu skulpturu sv. Jeronima ispred hrvatskoga veleposlanstva u Washingtonu, a zbog njezina lošeg stanja, pozvala je odgovorne da pronađu način za njezinu restauraciju.

Sveti Jeronim rođen je u Stridonu oko 347., a preminuo u Betlehemu 420. Bio je vrlo darovit, iznimno inteligentan, ali i teške naravi, izvanredno osjetljiv i strastvena karaktera. Papa Damaz I., vrlo ga je cijenio, pa ga je uzeo za svoga tajnika. Tada mu je povjerio reviziju latinskoga prijevoda Evanđelja, tzv. Itale. No Jeronim je napravio veći dio novoga latinskog prijevoda cijele Biblije, slavnu Vulgatu. Radio je preko 20 godina, stavivši tako u službu Crkve svoje veliko znanje, izvanrednu kritičnost i radnu sposobnost.

Poslije smrti pape Damaza, Jeronim je otputovao opet na Istok. Došao je u Betlehem, gdje je osnovao muški samostan, kojeg je sam vodio. Tada je prevodio svete knjiga s hebrejskoga izvornika te o pojedinim knjigama pisao komentare koji su i danas veoma vrijedni zbog mnoštva povijesnih i arheoloških podataka.

Po sv. Jeronimu nazvan je Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu. Smatra se zaštitnikom pisaca, arheologa, bibličara, knjižničara, arhivista i prevoditelja.