Na liturgiji se okupilo oko 500 – uglavnom mladih – muškaraca iz cijele Hrvatske, koptski vjernici koji žive i rade u našoj zemlji.

S patrijarhom Tawadrosom su služila dvojica biskupa, dvojica svećenika i više đakona, a liturgijsko pjevanje na koptskom, grčkom i arapskom je predvodio veliki zbor đakona, podđakona i pjevača (psalti). Prisutni su bili križevački vladika Milan Stipić te izaslanici zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutleše.

Govoreći o šestoj nedjelji po Uskrsu, koja se u koptskom liturgijskom kalendaru naziva „Nedjeljom svjetla’“, patrijarh Tawadros je okupljene pozvao neka budu svjetlonosci Kristove ljubavi svima koje susreću, bilo na poslu, bilo na ulici, bilo u svojim domovima, a osobito među ljudima u zemlji koja ih je primila kao radnike, koja je duboko kršćanska i gdje će to ljudi znati prepoznati.

„Svjetlo koje je zasjalo iz groba Kristovim uskrsnućem iz mrtvih silazi kod krštenja na svakoga kršćanina, a on je pozvan sav svoj život živjeti u tom svijetlu novoga života, živeći pravedno i pobožno, pretvarajući to svijetlo u svojoj duši u konkretna djela ljubavi prema svakom čovjeku“, poručio je patrijarh Tawadros.

Naglasio je kako od biskupa i svećenika zaduženih za dušobrižništvo Kopta u Hrvatskoj čuje o ljubavi i susretljivosti koje Katolička Crkva pruža koptskim kršćanima i koja im dopušta bogoslužna okupljanja u svojim crkvama. Istaknuo je kako ga to veseli te kako je baš toga dana, na dan koji je s pokojnim papom Franjom utemeljio kao „Koptsko-katolički dan prijateljstva“, imao čast služiti liturgiju u Hrvatskoj, gdje se bratska kršćanska ljubav među kršćanima, katolicima i koptima u životu ostvaruje.

Na kraju liturgije koptski patrijarh, koji po tradiciji nosi naslov „papa aleksandrijski“, dodijelio je križevačkom vladiki Milanu Stipiću zahvalnu plaketu kao izraz zahvalnosti što je Koptima u Hrvatskoj od samih početaka Križevačka eparhija ponudila svoje crkve za okupljanja na bogoslužja. Zahvalio je i Zagrebačkoj nadbiskupiji što se sada mogu okupljati u sjemenišnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog na Šalati.

Tijekom boravka u Hrvatskoj, na kojemu ga prati biskup Yovanis, zadužen za Kopte u Srednjoj Europi te dušobrižnik za Kopte u Hrvatskoj o. Tadros Riad, patrijarh Tawadros II. će se susresti s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem, predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem, predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, ministrom vanjskih i europskih poslova RH Gordanom Grlićem Radmanom, zagrebačkim nadbiskupom i metropolitom Draženom Kutlešom, križevačkim vladikom Milanom Stipićem, predsjednikom Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj muftijom Azizom ef. Hasanovićem te će pohoditi egipatsko veleposlanstvo u Zagrebu.

U Hrvatskoj trenutno živi i radi preko 600 kopta. Koptska je Crkva jedna od najstarijih živućih kršćanskih crkava, nastala još u apostolskim vremenima u antičkoj Aleksandriji, a razvijala se osobito u egipatskoj pustinji uz rijeku Nil te se u njoj rodilo prvo kršćansko monaštvo i pustinjaštvo.

Koptski je obred jedan zasebni kršćanski liturgijski obred uz rimski, bizantski, armenski, siro-antiohijski, siro-kaldejski i etiopski, a često se naziva i „aleksandrijskim obredom“ zbog povijesnog nastanka i razvitka u pracrkvi kršćanske Aleksandrije. Koptska Crkva se odvojila od Katoličke i Pravoslavne Crkve u 5. stoljeću zbog nesuglasica oko dogme Kristova bogočovještva nakon Kalcedonskog koncila te je danas u crkvenom zajedništvu s armenskom, sirskom i etiopskom Crkvom koje se skupa nazivaju „staroistočne pravoslavne Crkve“.

Koptski patrijarh Tawadros II. dolazi u Zagreb