Budi dio naše mreže
Izbornik

Korizmena duhovna obnova za članove Udruge Veronikin rubac i OFS-a

Osijek (IKA)

Članovi katoličke udruge za pomoć starijim i nemoćnim osobama „Veronikin rubac“ i trećoredci Franjevačkog svjetovnog reda Tvrđa sudjelovali su u korizmenoj duhovnoj obnovi koju je 30. ožujka u u Franjevačkom samostanu sv. Križa u Osijeku predvodio gvardijan fra Ante Perković.

Duhovna je obnova započela osobnom molitvenom pripravom, a duhovnik Udruge fra Zoltan Dukai bio je na raspolaganju za ispovijed uoči misnog slavlja u crkvi Svetog križa. Nakon mise koju je predvodio i propovijedao gvardijan Perković, uslijedilo je druženje a zatim tematsko izlaganje i razmatranje otajstva patnje te naposljetku križni put uz završni blagoslov.

Fra Ante Perković govori o uskrsnoj radosti tijekom tematskog izlaganja na duhovnoj obnovi, Osijek, 30. 3. 19. Foto: Nevenka Špoljarić

Uz prezentaciju teme o otajstvu patnje i smislu križa, Perković je uvodno govorio o čovjeku i užitku pojasnivši kako suprotnost patnji jest užitak koji može biti motivacija, ali nije svrha života, a užitak se danas često nudi, prihvaća i po njemu ponaša, primjerice „što više jesti i piti, a ne debljati se“, „što više spolno uživati, a ne imati djecu“, „što manje raditi, a što više imati“ itd. „Užitak čovjeka sve manje čini čovjekom. Suprotnost užitku je patnja. Kako kršćanin gleda na to? Apostolsko pismo pape Ivana Pavla II. Salvifici doloris (Spasonosno trpljenje, 1984.) podsjeća da je Krist ljubavlju pobijedio patnju. Čovjek u svojoj patnji ostaje nedodirljivo otajstvo. Tjelesna i moralna patnja (bol duše) nerazdvojna su pratilja ljudskoga života… Kako prihvatiti patnju iz ljubavi: prema sebi, drugima, voljenima, domu, domovini, prema Bogu? Potonje je razumljivo samo iz vjere. Ako vjere nema, čovjek je uvijek gubitnik jer, makar ponekad dobije bitku, izgubi rat. Smrt kao ugroza zdravlju i postojanju, nosi pobjedu. Samo ljubavlju patnja biva pobijeđena, prestaje biti patnja, a tome je jamac Isus Krist. Preostaje nam misliti u svjetlu Isusova križa. U raspetom Isusu gledati nam je raspetu ljubav i shvatiti Božju žrtvu iz ljubavi. Isus nam s križa poručuje da odlazi k Ocu, poslušan je Ocu do smrti, on je Ljubljeni sin do kraja, otkupljenje i spasenje. Isus nas je svojim patnjama i smrću htio uvjeriti da patnja i smrt nisu prokletstvo Božje, ohrabriti da ne klonemo, pozvati nas i Isus je potvrdio ‘kako sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa prema slavi koja se ima očitovati u nama’ (Rim 8, 18) te nam objavio svrhu života, otkrio nam je da život nije besmislen i tragičan, pokazao kakvom se ustrajnošću, upornošću i nepokolebljivošću treba usmjeriti prema Bogu, iznio veliku vrijednost svih stradalnika kroz povijest, očitovao našu vječnu sudbinu i određenje, pokrenuo čovječanstvo prema novoj domovini, i poučio kako trebamo ojačati u vjeri i nadi… Neka od praktičnih usmjerenja za susret s patnjom i križem su: hraniti svoju vjeru u vječni život i osobno uskrsnuće (razmatranjem Isusova života i uskrsnuća, promatrajući mučenike i velike patnike posegnuti za životopisima mučenika i svečanije slaviti euharistiju o spomendanu), doživljavati kršćansku radost i radost zbog osmišljenosti vlastitoga života, osjetiti se upravo po patnjama sličnim Isusu (‘Ako je On pa zašto ne i ja’). Najteže je mučiti se besciljno. Isus nam je objavio svrhu postojanja. Milost je vidjeti cilj u svako doba i u svakoj situaciji. I stradanje ima smisao“,razložio je Perković nižući primjere kršćana, svetaca, ali i iz osobnog života u Vukovaru 1991. godine te zatočeništva u logoru u Srijemskoj Mitrovici tijekom Domovinskoga rata. „Nije nemoguće u radosti i miru prihvatiti svoj svakodnevni križ, ako bude Očeva volja. Križ je spasenjski blagoslov i neka nas prati misao: ‘Utješeni patnjama Kristovim i iskušani vlastitim krenimo s križem prema vječnim dverima’ (Ante Kresina). Tko je s Bogom živio, ima mogućnost doživjeti Uskrs“, zaključio je Perković te poveo križni put u crkvi s vjernicima.

Naposljetku je Marija Šešo zahvalila voditelju duhovne obnove za trud i ljubav iskazanu tijekom zajedništa.