Pitanje „Tko je Krist?“ od Cezareje Filipove pa do naših dana prati sve ljude – i vjernike i nevjernike, tvrdi autor prve sveobuhvatne hrvatske kristologije prof. dr. fra Ivan Karlić. Ali to pitanje nije dokraja odgovoreno. „Goleme promjene u svijetu koji se neprestano mijenja na neki način stvaraju, pa i uvjetuju pojavak novih pitanja i o Isusu Kristu te se s pravom traže odgovori.“

Pročelnik Katedre dogmatske teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu ipak upozorava da kršćanstvo te odgovore ne može dati ako se svede na vjeru izvan vremena i prostora. „Upravo u povijesti svaka manipulacija, ideologizacija i mitizacija Isusa Krista nalazi svoju granicu. Kršćanski Isus Krist nije tek kakva ideja izvan vremena i prostora, nego je konkretna, ljudska i povijesna osoba.“

Najveća je pak Kristova „konkretnost“ – služenje, tumači o. Karlić. „Ako dopusti da mu Bog služi, ako priznaje da je ‘konkretno Božje lice’ obilježeno služenjem, čovjek ne može ni svoj život drugačije postaviti doli kao služenje. No nije uvijek lako dopustiti da se bude služen.“

U razgovoru koji je ocrtao hrvatsku i franjevačku, ali i obiteljsku i braniteljsku kristologiju, sugovornik se osvrnuo i na aktualni crkveni prijepor između zagovornika „milosrđa“ i „jasnoće“. „Temeljno obilježje Boga kojega Isus Krist objavljuje upravo je milosrđe, ljubav, što lijepo opisuje epizoda sa Zakejem. Istina, tu su i apostoli imali teškoća: Zakej je ipak ‘javni grješnik’. Ali na Isusovu su gestu i apostoli ‘prelomili’ nešto u sebi i pridružili se gozbi. Želi li nasljedovati Krista, čovjek uvijek nanovo u sebi treba nešto ‘prelomiti’ egoizam, zatvorenost, isključivost…“, zaključuje o. Karlić.