Ovih se dana razvila diskusija oko „Ljetne škole teologije“ u Dubrovniku (štogod se mislilo u ovom slučaju pod pojmom „teologija“ i „škola“). Ne želeći ulaziti u problematiku i analizu različitih stavova, potaknuti statusom i razmišljanjem pojedinaca o teologiji, ali i zadaći i poslanju teologa, želimo ukazati na kriterije Katoličke teologije, a time i katoličkih teologa. Naime, Međunarodna teološka komisija je 29. studenoga 2011. objavila dokument pod nazivom: Teologija danas – perspektive, principi i kriteriji, u kojemu je, uz ostala tumačenja, jasno donijela kriterije Katoličke teologije.

Smatramo da su ovi kriteriji jasan smjerokaz i samoj teologiji, ali i svima onima koji su na nekom katoličkom učilištu završili ili završavaju teološki studij i sebe sutra vide kao onoga kome će teologija biti polje životnog djelovanja.

Ovi su kriteriji, također, jasna razdjelnica između katoličke i svih drugih teologija, između katoličkog i svih drugih teologa.

Želimo vjerovati da će i ovi kriteriji pridonijeti jasnom „razlučivanju“ (pojam koji često rabi papa Franjo) važnog od nevažnog i dati još jasnije usmjerenje onima koji jesu ili se zovu katoličkim teolozima.

1. Kriterij katoličke teologije je priznavanje primata Božje riječi. Bog govori “više puta i na više načina” – u stvaranju, preko proroka i mudraca, kroz Sveto pismo, i konačno po životu, smrti i uskrsnuću Isusa Krista, utjelovljene Riječi (usp. Heb 1,1-2).

2. Kriterij katoličke teologije jest da prihvaća vjeru Crkve kao izvor, kontekst i normu. Teologija ujedinjuje fides qua i fides quae. Ona tumači nauk apostola, Radosnu vijest o Isusu Kristu “prema Pismima” (1Kor 15,3), kao pravilo i poticaj za vjeru Crkve.

3. Kriterij katoličke teologije, osobito kao znanosti o vjeri, jest vjera koja traži razum (fides quaerens intellectum). Ona ima razumsku dimenziju. Teologija teži razumijevanju onoga što Crkva vjeruje, zašto vjeruje i što se može znati sub specie Dei. Kao scientia Dei, teologija teži razumjeti Božju spasiteljsku istinu na razumski i sustavan način.

4. Kriterij katoličke teologije je da se stalno poziva na kanonsko svjedočanstvo Pisma i da mora poticati ukorjenjivanje čitavog crkvenog nauka i djelovanja u tom svjedočenju. Jer “kao i sama kršćanska vjera, svaki crkveni navještaj mora se hraniti i voditi Svetim pismom”. Teologija mora nastojati otvoriti Pisma onima koji vjeruju u Krista, kako bi vjernici mogli doći u dodir sa živom Božjom riječju (vidi Heb 4,12).

5. Kriterij katoličke teologije jest vjernost apostolskoj Predaji. Ta vjernost zahtijeva aktivno i raščlambeno prihvaćanje različitih svjedočanstava i izraza kontinuirane apostolske Predaje. To podrazumijeva proučavanje Svetog pisma, liturgije i spisa crkvenih otaca, kao i crkvenih naučitelja, kao i pažnju prema nauku Učiteljstva.

6. Kriterij katoličke teologije je pozornost za sensus fidelium. Teologija mora nastojati otkriti i točno izraziti ono što katolički vjernici trenutno vjeruju; ona mora govoriti istinu u ljubavi, kako bi vjernici mogli rasti u vjeri i ne biti oni “koje goni svaki vjetar nauka“ (Ef 4,14).

7. Kriterij katoličke teologije je odgovorna povezanost s Učiteljstvom u različitim stupnjevima. Katolički teolozi moraju priznati kompetenciju biskupa, osobito biskupskog zbora, pod vodstvom Pape, da daju autentično tumačenje Božje riječi, koja je predana u Svetom pismu i Predaji.

8. Kriterij katoličke teologije je da se izučava u profesionalnoj, molitvenoj i suradnji u ljubavi s cjelokupnom zajednicom katoličkih teologa u zajedništvu Crkve, u duhu uzajamnog uvažavanja i podrške, pozorna na potrebe vjernika i vodstvo pastira Crkve.

9. Kriterij katoličke teologije jest da je u stalnom dijalogu sa svijetom. Ona mora pomoći Crkvi čitati znakove vremena prosvijetljenih svjetlošću božanske Objave i koristiti joj (Crkvi) u njezinom životu i poslanju.

10. Kriterij katoličke teologije jest da nastoji znanstveno i razumski obrazloženo predstaviti kršćansku vjeru. Da bi to učinila, mora koristiti razum i prepoznati blisku vezu između vjere i razuma, prije svega filozofskog razuma, kako bi prevladala i fideizam i racionalizam.

11. Kriterij katoličke teologije jest da nastoji integrirati razna pitanja i metode u jedan projekt intellectus-a fidei i ustrajati na jedinstvu vjere i time na temeljnom jedinstvu same teologije. Katolička teologija prepoznaje specifične metode drugih znanosti i koristi ih kritički u svojim istraživanjima. Ne izolira se od kritike i pozdravlja znanstveni dijalog.

12. Kriterij katoličke teologije jest taj da istražuje i raduje se Božjoj mudrosti, koja je svijetu ludost (1 Kor 1,18-25; 2,6-16). Katolička teologija mora biti utemeljena na velikoj mudrosnoj tradiciji Biblije, povezati se mudrosnim tradicijama zapadnog i istočnog kršćanstva i nastojati izgraditi most prema svim mudrosnim tradicijama. Dok traži istinsku mudrost u proučavanju mudrosti Božje, teologija priznaje apsolutno Božje prvenstvo. Ona ne želi posjedovati Boga, nego biti „opsjednuta“ Bogom. Stoga mora usmjeriti svoju pozornost na ono što Duh govori crkvama kroz “znanost svetaca”. Teologija podrazumijeva težnju za svetošću i sve dublju svijest o transcendenciji Božjeg otajstva.

(http://www.vatican.va/roman_curia/congregations/cfaith/cti_documents/rc_cti_doc_20111129_teologia-oggi_it.html) (viđeno 8. srpnja 2019.)