Don Ivan Bodrožić u svojim razmatranjima „Križnog puta s Marijom Magdalenom“ kroz četrnaest postaja, dotiče današnje poteškoće žene u suvremenom svijetu i nastoji dati kršćanski odgovor na te društvene pojave. Tako ovaj Križni put nosi odjek rasprava u našemu društvu o pravima i dostojanstvu žene, ali i vjernički odgovor kroz svjedočanstvo Marije Magdalene, kojoj je muka Gospodnja i njegovo uskrsnuće bilo vrelo dostojanstva i zalog vjernosti, s porukom da ona može biti uzor i nadahnuće današnjoj hrvatskoj ženi kojoj je stalo do budućnosti hrvatskog naroda, koja će biti spremna hoditi kalvarijskim putovima, iznoseći njegovu obnovu i tako posvjedočiti spasenje Božje.

Auto je u predgovoru knjizi istaknuo „Napisati križni put razmatrajući muku Gospodinovu iz stajališta i gledišta žene koja je slijedila Učitelja ne samo na putovima Palestine, nego i na Kalvariju, bio je duhovni izazov. Za Mariju Magdalenu, ženu iz koje je Isus istjerao sedam đavola (usp. Lk8,2) i koja je nakon toga postala njegova vjerna učenica, hod za osuđenim Gospodinom bio je završni čin učeništva. Dok ga je promatrala kako ponizno nosi križ, mogla se prisjetiti njegove pouke o nošenju križa. Dok je s bolju promatrala njegove boli, shvaćala je da je hod za njim oslobađa svake duhovne boli i da konačno liječi sve njezine duhovne rane. Zato njezin križni put nije završio na Kalvariji, nego na uskrsno jutro kod Prazna Gospodinova groba gdje je prva susrela živoga i uskrsnuloga, nakon čega je postala apostolka apostola“.

Knjiga uz četrnaest razmatanja križnih postaja, donosi još uvodnu i zaključnu molitvu.