Križni put Stazom sv. Šimuna
Križni put mladih
U subotu, 13. travnja, održan je biskupijski Križni put mladih Stazom sv. Šimuna u Gračišću u organizaciji dijecezanskog Vijeća za duhovna zvanja, ministrante i pastoral mladih Porečke i Pulske biskupije. Oko 120 mladih iz svih dijelova biskupije okupilo se u Gračišću kako bi hodom kroz pitomi krajolik središnje Istre, u zajedništvu, molitvi, pjesmi i druženju proveli jedan drugačiji, ali posvema ispunjujući dan.
Križni put stazom sv. Šimuna održava se neprekidno od 2000. godine. Iz Pule je i ove godine organiziran autobus za odlazak u Gračišće. Dužina staze je 11,5 kilometara koje se, moleći pobožnost Križnoga puta, prijeđe za otprilike nešto više od 4 sata.
Okupljanje je bilo kod župne crkve sv. Vida gdje je mladima dobrodošlicu izrazio župnik domaćin Maksimilijan Ferlin. U ime dijecezanskog Vijeća za duhovna zvanja, ministrante i pastoral mladih pozdrav je izrekao pročelnik Rikard Lekaj. U nošenju križa i čitanju postaja izmjenjivali su se mladi iz raznih dijelova biskupije. Osim vlč. Lekaja i župnika domaćina vlč. Ferlina sudjelovali su i: vlč. Filip Celent, vlč. Carlos Arturo Fonseca Farfan, o. Nikola Rožanković, vlč. Goran Levak te fra Leopold Mičić. Na križnom putu bile su i dvije redovnice: s. Natalija iz reda sestara Milosrdnog Isusa, te s. Andreja, karmelićanka s Krka koja je došla sa nekoliko mladih.
Staza križnoga puta prolazi kroz netaknutu prirodu središnje Istre, a započinje uz crkvicu sv. Šimuna iz 14. stoljeća. U cijelosti prolazi područjem koje je početkom sedamdesetih godina proglašeno zaštićenim krajolikom. Različitost podloge – lapora i vapnenca – dovela je do fenomena neobično razvedenog reljefa, gdje su u laporima formirane potočne doline, dok čvršći vapnenci izgrađuju više brežuljke i glavice, koji dominiraju krajolikom.
Sklad postojećih poljoprivrednih površina s autohtonom šumskom vegetacijom dopunjen je brojnim kulturno – povijesnim spomenicima sa sveprisutnim motivima tipične arhitekture ovoga kraja. Staza vodi u Žlepčare, malo selo nekadašnjih mlinara, gdje se još vide ruševine mlinova. Prateći korito potoka izvan sela stiže se do najljepših istarskih slapova, Sopota. Put dalje vodi prema Škrbanskom brigu i mjestu Lovrići, a zatim do crkve sv. Stjepana na mjesnom groblju, kraj koje je 15 metara visok zvonik. Jedan od ljepših vidikovaca je i brdo na kojemu se nalazi crkva sv. Marije Magdalene, a od nje staza nastavlja prema dvadeset minuta udaljenom brdu Pišćietak, u čijem se podnožju nalazi izvor koji, kažu mještani, nikad ne presušuje.