Kršćanstvo i pamćenje, kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja

Postoji li način pamćenja koji se neće pretvoriti u zlopamćenje? Postoji li način sjećanja koji neće izazivati neuzvraćene emocije? Postoji li način ophođenja sa zlom tako da se izbjegne logika po kojoj pamtimo podneseno zlo, a zaboravljamo počinjeno i tako pamćenje pretvaramo u zlopamćenje, a vlastito zlo prikrivamo opravdanjima i zaboravom, logika po kojoj pamtimo dobro koje smo učinili drugima, a zaboravljamo dobro koje je nama učinjeno, logika kojom cementiramo svoj status žrtve, a za vlastite grijehe ne tražimo oproštenje? Odgovor na ta i slična pitanja pokušali su dati sudionici znanstvenog simpozija “Kršćanstvo i pamćenje, kršćansko pamćenje i oslobođenje od zlopamćenja” održanog u Trogiru u hotelu Medena od 15. do 17. svibnja 2003. godine, čija su se razmišljanja našla u nedavno tiskanom zborniku radova istoimenoga naslova.

Zbornik se idejno naslanja na CroPax projekt, a cilj je organizatora simpozija i izdavača zbornika – Hrvatskog Caritasa i Franjevačkog instituta za kulturu mira, produbljivanje vrlo složene problematike ophođenja s iskustvom zla – produbljivanje do pokušaja doticanja onih sadržaja u sferama pamćenja koji u mraku čekaju povod za neki novi javni nastup. U tom okviru u zborniku su razmotrene strukture pamćenja, njegova opredmećenja koja ljude međusobno povezuju ili dijele, opredmećenja koja su svojevrsni koncentrat pamćenja – dobrog ili lošeg, opredmećenja koja se događaju u naručju religija, nacija, država, društvenih skupina ili organizacija, u obliku korištenja svetih tekstova, obreda, mjesta, običaja, spomenika, umjetničkih dijela, hodočašća, itd. Razmotrene su moguće uloge i načini njihova djelovanja, ali jednako tako i njihovo vrednovanje. Osobito se u ovom potonjem osvrnulo na kršćanski način pamćenja zla.
Zbornik je podijeljen u sedam poglavlja. Prvo poglavlje govori o pamćenju u Bibliji i crkvenoj tradiciji, drugo o pamćenju u crkvenim dokumentima, dok treće o pamćenju u liturgiji i umjetnosti. Četvrto poglavlje obrađuje tematiku pamćenja sa sociološko-psihološkog, a peto s povijesno-političkog gledišta. Šesto poglavlje, svojevrsna sinteza svih, pod naslovom “Čišćenje simbolike križa i pamćenje za budućnost” upozorava kako su osnovne forme kršćanskog pamćenja naracija i spomenici ljudske zbilje i samo su interpretacija odgođenog, te u sebi nose rizik redukcije i zlorabljenja. Od te opasnosti nije pošteđen ni križ koji svoj pravi smisao i značaj ima samo ako nije opomena i prkos drugima, ako nije rezervoar osvete, ako podsjeća na univerzalnost Božje ljubavi koja memorijom uskrsne nade baca posve novo svjetlo na križ, smrt i pakao međuljudskih odnosa. S ciljem da se čitateljima omogući doživjeti ozračje samog simpozija, u zbornik su u sedmom poglavlju u cijelosti uvrštene rasprave, kako one nakon predavanja tako i plenarna rasprava, kojima se upotpunjuju sami referati. Zborni se može nabaviti u Franjevačkom institutu za kulturu mira po cijeni od 150 kuna. (ika-iml/kj)