Na raspolaganje je stavljeno deset dvorana, papinski stan i kapela, i veliko stepenište koje vodi u baziliku Sv. Ivana Lateranskoga, ukupno oko 3000 četvornih metara u potpunosti renoviranoga prostora. Jedan od izložaka je i stol za kojim su na istom mjestu 11. veljače 1929. potpisani Lateranski ugovori između Kraljevine Italije i Svete Stolice. Pripuštane će biti skupine od naviše 30 posjetitelja kojima će stručno vodstvo osigurati redovnice. Otvaranje Lateranske palače za posjetitelje potaknuo je u veljači u pismu svom vikaru Rimske biskupije kardinalu Angelu De Donatisu.

Kardinal De Donatis istaknuo je da su svjesni dubokoga značenja toga zdanja te bi bilo šteta ne otvoriti ga javnosti. Spomenuo je i kako je Lateranska palača bila posebno pri srcu sv. Ivanu XXIII. koji je želio tamo i živjeti. Već neko vrijeme papa Franjo sve svoje dokumente potpisuje u Lateranu da bi istaknuo povezanost s tim mjestom na kojem se nalazi katedra Rimskoga biskupa, rekao je kardinal.

Crkveni kompleks u današnjemu obliku potječe iz 16. stoljeća i već se od 1844. do 1970. koristio kao muzej. Njegove zbirke, među njima stotine antičkih kipova, prema odluci Ivana XXIII. prenesene su u Vatikanske muzeje.